Boris Dežulović/ Znatiželja muči učenu bh. ulemu

Kako je izgledao Muhamed a.s.: Da ne znam da je stvar ozbiljna, pomislio bih kako se tu netko dobro zaje*ava


10.03.18, 20:17h

 

Oslobodjenje.ba

 

Zvao me jedne prilike u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.

 

Elem, uhvatio učitelj u mektebu maloga Ibru gdje nešto žvrlja po papiru. “Šta to radiš, Ibro?”, pitao efendija učitelj, “crtam”, odgovorio mališan, “šta crtaš?”, pitao opet učitelj, “Proroka Muhameda”, prostodušno će mali Ibro. “Ali mi muslimani ne crtamo Poslanika, alejhisselam”, blago efendija pogladio Ibru po glavi. “Osim toga, nitko ne zna kako On izgleda.” “Normalno da ne zna”, veselo će na to mali Ibro, “kad nisam još završio.”

 

Slična znatiželja muči valjda i učenu bosanskohercegovačku ulemu, pa svako toliko netko postavi pitanje kako je zapravo izgledao Muhamed, alejhisselam. “Kako je izgledao Muhamed, alejhisselam”, pita se tako i gost predavač dr. Šefik ef. Kurdić u naslovu današnje tribine u Vakufskom centru Medžlisa Islamske zajednice u Kiseljaku. Ozbiljno je to teološko pitanje, hiljade stranica o tome ispisali su mnogo učeniji mudžtehidi nego što sam ja, pa meni ostalo samo pitati - zašto to ikoga zanima? Zašto bi to, naime, uopće bilo važno?

 

Pet stotina godina islamski učenjaci i vladari strogo zabranjuju likovni prikaz proroka Muhameda, režu se za takvu stvar i ruke i glave nesretnih umjetnika i karikaturista - mali Ibro je još dobro i prošao – ne može se prikazati lice Poslanika, alejhisselam, ne treba i ne smije: punih pet stotina godina, ukratko, mudri efendije ne dopuštaju vidjeti i znati kako je izgledao Muhamed, alejhisselam - svih tih pet stotina godina tumače zašto se ne smije vidjeti i znati kako je izgledao Muhamed, alejhisselam – i što rade nakon tih pet stotina godina? Organiziraju tribine i pitaju se “Kako je izgledao Muhamed, alejhisselam”!

 

Da ne znam kako je stvar ozbiljna, pomislio bih kako se tu netko dobro zajebava.

 

Kod kršćanskih kaura, recimo, takvih dilema oko prorokova izgleda nema: kod njih se netko s tim zaista dobro zajebava.

 

Isus ispao tamnoputi neki vozač kamiona jakih čeljusti, velikog nosa, crnomanjaste kose, tamnih smeđih očiju i gustih brežnjevljevskih obrva: umjesto visokog, lijepog i plavog švedskog sweet-metal pjevača ispao, kako bih rekao, redar na njegovu koncertu u Plovdivu

 

Svih onih pet stotina godina, naime, sve od renesanse do danas, katolički bogoprorok Isus Krist ne samo da se ustrajno ukazuje, pokazuje i prikazuje gdje može i ne može – od crkvenih oltara, svetačkih sličica i dječjih slikovnica do naslovnica magazina, privjesaka, majica, golemih kipova i hollywoodskih blockbustera – i svih tih pet stotina godina prikazuje se vazda isto, kao plavooki frontman kakve sweet-metal grupe, dugačke plave kose i brižljivo njegovanih uvojaka: punih pet stotina godina točno se tako, kao da će sad u oblaku umjetnog dima sići s križa i uz laserski light-show zapjevati “Final Countdown” iz Knjige Otkrivenja, prikazuje i na Leonardovim i Rafaelovim slikama, i u Zeffirellijevim i u Gibsonovim filmovima, i u Parkerovu i Stoneovu South Parku, i što učenjaci na zapadu rade nakon tih pet stotina godina? Snimaju dokumentarne filmove i mrtvi se ozbiljni pitaju kako je izgledao Isus Krist!

 

Tako je, da skratim, prije koju godinu britanski BBC - blago posumnjavši da bi semitski mađioničar iz Galileje prije dvije hiljade godina mogao izgledati kao skandinavska Instagram-zvijezda jutros stigla iz stockholmskog Yrkeshögskolan för Hudvård & Spa kozmetičkog salona - pozvao uglednog forenzičkog antropologa Richarda Neavea, stručnjaka za facijalnu rekonstrukciju sa Sveučilišta u Manchesteru, da rekonstruira mogući stvarni fizički izgled Isusa Krista. Ovaj pak na temelju višegodišnjih forenzičkih istraživanja dvije hiljade godina starih kostura i lubanja Kristovih zemljaka i suvremenika, za BBC-jev dokumentarac “Sin Božji” napravio rekonstrukciju Isusova lica, i što? Na opće zaprepaštenje, Isus ispao tamnoputi neki vozač kamiona jakih čeljusti, velikog nosa, crnomanjaste kose, tamnih smeđih očiju i gustih brežnjevljevskih obrva: umjesto visokog, lijepog i plavog švedskog sweet-metal pjevača ispao, kako bih rekao, redar na njegovu koncertu u Plovdivu.

 

Katolički učenjaci i njihovi najbolji učenici na to su, jasno, pobjesnili i optužili BBC da je Isusa prikazao kao neandertalca, nehotice tako otvorivši važno teološko pitanje: zašto bi bilo blasfemično i uvredljivo za Krista ako je bio crnpurast, dežmekast, grd i ružan, ili barem grd i ružan za naše zapadne Instagram-standarde? Što, recimo, ako je bio šepav? Što ako je bio debeo, ćelav, razrok ili golemih, klempavih ušiju? Pa nije Isus po Judeji obilazio audicije za manekena muških gaća Calvin Klein ili voditelja na OBN-u!

 

U islamu su tu stvar riješili mnogo mudrije. Likovnih prikaza Prorokovih jednostavno nema, već samo vjerodostojnih i priznatih predaja u kojima je vrlo precizno opisan i zapisan. Prema imamu Buhariji, recimo, Enes ibn Malik r.a., koji je služio Muhameda, ovako opisuje svoga gospodara: “Poslanik, s.a.v.s. nije bio ni visok ni nizak, ni izrazito bijel ni crnoput, ni kovrčave ni ravne kose.” Prorokov pak amidžić i četvrti halifa Alija ibn Ebu-Talib r.a. još je koncizniji: “Nije bio ni previsok ni prenizak, nego srednjeg rasta. Nije bio ni kovrčave ni ravne kose, nego blago valovite. Nije bio debeo ni okruglog lica, nego blago zaobljenog.”

 

Meni to izgleda kao policijski zapisnik talijanskih karabinjera u nekom sicilijanskom selu, gdje svatko svakome čuva leđa i nitko ni o kome nikakvog pojma nema. Krenuli tako prije hiljadu i četiri stotine godina vojnici zloglasnog vladara Ebu-Džehla po Mekki tražiti toga Muhameda, što propovijeda nekakvu novu vjeru i kvari im posao, ali u kući zatekli samo slugu i amidžića, pa ih stali ispitivati ne bi li napravili portret za potjernicu. “Kako izgleda?”, pitali mrki vojnici, a Enes i Alija u oči ih gledaju i govore: “Ni mršav ni debeo, ni visok ni nizak, ni bijel ni crnoput, ni kovrčave ni ravne kose.”

 

Dokle god nema ni slike ni kipa, ni filma ni slikovnice, ni privjesaka ni majica - nema ni teološke opasnosti da nakon pet stotina godina prikazivanja markantnog, tamnoputog arapskog beduina crnih očiju i crnomanjaste kose, kakav forenzički antropolog znanstvenim metodama rekonstruira Muhamedov lik

 

Prema tom preciznom foto-robotu, da skratim, Ebu-Džehlova milicija po Hidžazu pohapsila oko dvjesto hiljada sumnjivih, Poslanik, alejhisselam, opušteno na devi odjahao u Medinu, a njegov vjerodostojni lični opis ostao, eto, do danas.

 

Sad, je li bilo baš tako, ne držite me za riječ, ali kako god da je bilo - sve otada ljudi se pitaju kako je zapravo izgledao Muhamed. I, pitate li mene, bolje da je tako. Dokle god nema ni slike ni kipa, ni filma ni slikovnice, ni privjesaka ni majica - nema ni teološke opasnosti da nakon pet stotina godina prikazivanja markantnog, tamnoputog arapskog beduina crnih očiju i crnomanjaste kose, kakav forenzički antropolog znanstvenim metodama rekonstruira Muhamedov lik.

 

Pa da Poslanik, alejhisselam, ispadne plavokos, plavook, grd i ružan poput Lawrencea od Arabije.

 

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.
Molimo čitaoce da se u svojim komentarima suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. DEPO Portal zadržava pravo da takve i slične komentare ukloni bez najave i objašnjenja.

 

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/Foto: Novum/md)

 

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!