SEMIR OSMANAGIĆ/ SA PUTOVANJA U LAMANAI I BELIZE

Kontakt s polubogovima: O ovim tajnama drevnih Maja zvanična nauka šuti

Nedjeljni magazin03.03.18, 19:31h

Kontakt s polubogovima: O ovim tajnama drevnih Maja zvanična nauka šuti
Belize, bivši Britanski Honduras, najmanja je država u Srednjoj Americi, s 380.000 stanovnika. Samo desetak naseljenih mjesta Maja danas su otvorena za javnost... Iz duše ove drevne civilizacije neumorni Semir Osmanagić donosi reportažu za DEPO Portal

 

Lamanai, Orange Walk, Belize


Moja prva ljubav, kada je o piramidama riječ, svakako su piramide Maja. Hiljade gracioznih, monumentalnih, građevinski perfektnih piramida krase tlo Centralne Amerike. Pred njima blijede višestoljetni pokušaji službene nauke, predvođene Enciklopedia Brittanicom, da Maje proglase 'neolitskim plemenima'.


Po mojim procjenama, najmanje 100.000 piramidalnih objekata su Maje podigle na teritoriji koju danas nazivamo Meksikom, Guatemalom, Hondurasom, Salvadorom i Belizeom. Ogroman procenat piramida još uvijek je pod naslagama zemlje i bujne vegetacije, a veći dio je zauvijek uništen.


Belize, bivši Britanski Honduras, najmanja je država u Srednjoj Americi, s 380.000 stanovnika. Samo desetak naseljenih mjesta Maja danas su otvorena za javnost. Službeni podaci govore o '1.400 piramidalnih hramova'. Međutim, samo u Lamanaju, koji je tek četvrti po veličini grad Maja u Belizeu, postoji evidencija o 850 građevina. Pretpostavlja se da je Lamanai na svom vrhuncu imao oko 35.000 stanovnika.

 

O tome zvanična nauka šuti, jer se time ruši koncept o primitivnim Majama starim 3.000 godina, koji potiču od Olmeka, starih 4.000 godina. Sve se okreće naopačke


Lamanai je cilj moje posjete Belizeu. Skromni opisi na internetu (Wikipedia i slični), su više dezinformacija, nego adekvatna informacija. Prva 'činjenica' koju pokušavaju progurati je ona da je 'Lamanai poznat po svojoj dugoj neprekidnoj okupaciji od tri milenija'. Laiku to ne bi bilo čudno. Ali...


Starost ovog grada je određena na osnovu sjemenke domaćeg kukuruza koja je pronađena na tlu Lamanaja i iznosi oko 1.500 godina prije nove ere. Dakle, idemo 3.500 godina u prošlost. Šta bi se desilo ako kopamo dublje? Naišli bi na još starije ostatke agrikulture na ovoj lokaciji i sigurno bi pomjerili starost Lamanaja još više u prošlost. Nije tajna da su upravo na području sjevernog Belizea, u mjestu Cuello, pronađene drvene posude Maja stare 4.700 godina. O tome zvanična nauka šuti, jer se time ruši koncept o primitivnim Majama starim 3.000 godina, koji potiču od Olmeka, starih 4.000 godina. Sve se okreće naopačke.

 

semir-osmanagic-maje-2


Druga kardinalna pogreška Wikipedije je tvrdnja da je Lamanai bio kontinuirano naseljen sve do dolaska španjolskih konkvistadora u prvoj polovini XVI stoljeća. Službena nauka posljednjih decenija nastoji na svaki način dokazati da Maje nisu napustile sve svoje gradove krajem X stoljeća. Njima treba ova veza s domorocima, koje su Španjolci zatekli u malom broju gradova Maja u XVI stoljeću, kako bi govorili o 'kontinuitetu'. Zašto?


Namjerno se izostavlja činjenica da su ti domoroci došli u gradove Maja 300 godina nakon što su Maje napustile sve svoje gradove krajem X stoljeća. Tada je gradnja svih piramida i hramova zaustavljena, a stanovnici su jednostavno, u miru, negdje otišli (odvedeni?). Nekoliko stotina godina kasnije domoroci sa sjevera Meksika se spuštaju južno u neke od gradova Maja. 


Kada su ih Španjolci tamo zatekli, pitali su ih ko je napravio ove impresivne gradove? Domoroci nisu znali odgovoriti. Pitali su ih kada i kako su napravljene piramide i hramovi? I, ponovo, ostali su bez odgovora. Pitali su ih da li znaju čitati hijeroglife i simbole? Odgovor je bio: ne.

 

Namjerno se izostavlja činjenica da su ti domoroci došli u gradove Maja 300 godina nakon što su Maje napustile sve svoje gradove krajem X stoljeća. Tada je gradnja svih piramida i hramova zaustavljena, a stanovnici su jednostavno, u miru, negdje otišli (odvedeni?)


U Srednjoj Americi je danas sedam miliona ljudi koji tvrde da su direktni potomci Maja. Riječ je o najsiromašnijem i najneobrazovanijem sloju stanovnika u ovom dijelu svijeta. Bez obzira  što oni tvrde za sebe da su potomci Maja ili 'punokrvne Maje', istina je drugačija. Oni su potomci urođenika koji su ušli u napuštene gradove Maja prije 800 godina. 


Šta mi zapravo znamo u Majama? Vrlo malo.

 

Vožnja iz Belize Citija, grada na Karibskom moru u kome živi trećina žitelja ove države, pa do Orange Walka, traje gotovo sat i po. Ovdje autoputeva nema, ali ni saobraćaj nije gust. Nakon toga se plovi rijekom New River 40 kilometara. Krokodili, majmuni i barske ptice su društvo prilikom putovanja. Lamanai je podignut tik uz rijeku koja je ovdje široka 800 metara. Voda, plodna zemlja, ugodna klima, bogatstvo flore i faune, i dobra i jaka energija lokacije, bili su faktori da Maje ovdje podignu svoje naselje. 

 

semir-osmanagic-maje-3

 

'Hram maski' ili 'Piramida maski' je monumentalna građevina, podignuta je 200 godina p.n.e. Originalno su četiri velike maske, po četiri metra visine, bile ugrađene u zidove piramide. Isklesane od jednog komada krečnjaka, bile su primjer umjetničkog i građevinskog umijeća originalnih majstora. Vremenom, maske su prekrivene novim zidovima i modifikacijama strukture. Upravo zahvaljujući tome, dvije originalne maske su i prezervirane prilično dobro. Dio piramide je rekonstruiran tako da se može popeti popravljenim stepenicama do njenog vrha.

 

Druga piramida, 'Visoki hram' ('High Temple') kako je zovu, je izvanredan primjer skladne, 'prave' piramide. Četverostrana je, ima orijentaciju stranica vrlo pravilnu prema stranama svijeta: sjever-jug, istok-zapad. Kompas mi nije pokazao odstupanje. Ugodno magnetno polje od 25 nanotesla mjernih jedinica. Graditelji su poznavali astronomiju i pratili kretanje sunca tokom godine.


Zvanično, piramida je 33 metra visoka. Međutim, ona ide još nekoliko metara u dubinu. Datum gradnje je barem jedno stoljeće prije nove ere. Tvrdi se da je originalna visina bila upravo ona koja je i danas pred nama. Znači, prilikom rekonstrukcija, modifikacija i prepravki (koje jesu bile česte u svijetu Maja), nije bilo pomjeranja visine. Dakle, već tada su imali napredna građevinska znanja. 

 

Bez obzira  što oni tvrde za sebe da su potomci Maja ili 'punokrvne Maje', istina je drugačija. Oni su potomci urođenika koji su ušli u napuštene gradove Maja prije 800 godina

 

Stepenice su neuobičajeno visoke, tako da je uspon jako strm. Podsjećaju me na piramidu Kukulkan u Chitzen Itzi. Strme stepenice nisu bile prilagođene niskim Majama, već stvaranju eha koji frrekvencijom imitira zvuk svete ptice Quetzal. Naime, ova ptica bila je simbolom spone dvije dimenzije: fizičke i duhovne. Ali, također, penjanjem uz piramidu i imitiranjem zvuka svete ptice, prizivali bi svoje pretke, polubogove, istinske Maje.


Na vrhu, na pravougaonoj osnovi, podižem ruke u zrak. Energija piramide nesmetano struji kroz mene. Pogled je fantastičan. Visina je prilagođena najvišim stablima koji ostaju ispod vrha građevine. Ispred mene rijeka, na drugoj strani Karibsko more. Desetine kilometara bujne vegetacije koja krije mnoge tajne Maja. Vjetar udara u lice, podsjećajući da upravo mi, na vrhu, imamo komandnu poziciju na ovoj lokaciji.

 

Vodič na lokaciji je učestvovao u nekoliko arheoloških kampanja. Govori da su vršili iskopavanja ispod piramide, ali da nikakvih prostorija ili tunela nisu našli, samo čvrsti materijal: kamen i vezivo. Prije četiri decenije, ali niti prije dvije u novim istraživanjima, nisu primjenjivali georadarsku opremu za lokaciju podzemnih prostorija i šupljina.

 

semir-osmanagic-maje-4


Treća piramida je nazvana 'Hramom jaguara'. Naime, nekoliko rupa u zidu, na prvom nivou piramide, imitira lik jaguara: nos, oči, uši, usta. To je uobičajen prikaz jaguara u mnogim gradovima Maja. Visina ovog objekta sada je identična 'Visokom hramu', ali on ponire dosta dublje ispod zemlje tako da je teško reći kolika je stvarna visina. Dobro je očuvan.


Igralište Maja ne impresionira svojim dimenzijama. Širom Srednje Amerike mnogo je većih igrališta od ovog, bolje očuvanih i može se steći uvjerljiva slika o njihovoj originalnoj funkciji. Ali, ono što iznenađuje je gigantski kameni marker, koji se uvijek nalazio na igralištima. Ovaj je najveći kojeg sam vidio, s više od dva ipo metra radijusa. 

 

Gotovo neopaženo prolazi čninjenica da su najveće količine žive u svijetu Maja pronađene upravo u Lamanaju. Živa je jedini tečni metal. Smatramo je otrovnom, ako je udišemo ili progutamo. Ali, živa je poseban element. Elektroprovodljiva je. Bazen ispunjen živom pronađen je ispod kamenog markera. Ima ljekovite karakteristike (u Kini su je često koristili u liječenju). Funkcija žive u Lamanaju ostaje u domenu nagađanja.

 

Britanci, kao ni Španjolci, nisu marili za dostignuća nepoznate civilizacije. Prepustili su ih zaboravu. Gotovo 300 godina Lamanai je bio zaboravljen. Tek 1970-ih kreću prva ozbiljnija arheološka istraživanja i rekonstrukcije


Prolazak lokacijom vodi pored mnogih piramidalnih građevina i stepenastih terasa zatrpanih zemljom. Korijeni stogodišnjih stabala su se uvukli u sve pore ovih objekata. Na lokaciji je pronađena jedna stela, koja govori o vladaru iz VII stoljeća, koji nakon svoje vladavine od 17 godina i smrti odlazi 'natrag u nebo'.


Dio puta, koji je danas službena turistička staza, napravljen je iznad originalnog puta Maja. Zvali su ga 'sacbe', bijeli put, i uvijek je bio kameni, širine oko deset metara, perfektno pravolinijski postavljen. Spajao je gradove Maja i bio je mnogo više od puke komunikacije. Svaki grad je bio pažljivo lociran simbolizirajući neku od zvjezdanih konstelacija. Putujući između gradova, simbolično ste prelazili put između dva zvjezdana sistema. To su ujedno bile i energetske komunikacije između naselja Maja.


Španjolci su uništavanjem sacbe puteva, presjekli pupčanu, životnu vrpcu između gradova Maja. Britanci, kao ni Španjolci, nisu marili za dostignuća nepoznate civilizacije. Prepustili su ih zaboravu. Gotovo 300 godina Lamanai je bio zaboravljen. Tek 1970-ih kreću prva ozbiljnija arheološka istraživanja i rekonstrukcije.

 

Ovo je danas mjesto turističkih posjeta, s ulazom od deset dolara i pričama prilagođenim nezahtjevnim i neambicioznim turistima.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!