Hrvatski mediji objavili su kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zaprimilo krivične prijave protiv 16 bivših visokopozicioniranih pripadnika Armije RBiH, uglavnom generala, zbog „počinjenih ratnih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini“. Nezvanično, govori se i o mogućem procesuiranju istih lica jer su neki od njih početkom sukoba '90-ih godina neko vrijeme bili u sastavu JNA, koja je izvršila agresiju i na Hrvatsku, prenosi Patria.

Među optuženima je, prema navodima hrvatskih medija, i general Atif Dudaković. Na teret mu se stavlja smrt generala Vlade Šantića u Bihaću. Spominju se i drugi generali Armije RBiH poput Jovana Divjaka, Envera Hadžihasanović, Sakiba Mahmuljina i drugih.

Dio analitičara smatra da se radi o političkim motivima iz Hrvatske, „jer se u protivnom ne bi čekalo da prođu 24 godine nakon sukoba HVO-a i Armije RBiH“. Priča o podizanju hrvatske optužnice protiv bh. generala intenzivirana je svega nekoliko dana nakon izricanja haške presuda šestorici Hrvata za zločine nad Bošnjacima i agresiju Hrvatske vojske na BiH, što analitičarima dodatno daje za pravo da sumnjaju da se radi o pokušaju izjednačavanje krivice tokom rata u BiH. 

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zadužen za procesuiranje raznih zločina na prostoru bivše Jugoslavije prestao je sa radom krajem novembra, nakon 24 godina rada, osuđujućom presudom bivšim čelnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosna. 

Predmeti u slučaju Mladića, Karadžića, Šešelja započeti pred Haškim sudom prebačeni su na Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, dok će se dio predmeta za ratne zločine voditi pred domaćim sudovima, uglavnom u BiH.

Profesor međunarodnog prava, dr. Enis Omerović, objasnio je za agenciju Patria da se Hrvatska u slučaju navodnih zločina generala Armije RBiH može pozvati na zakon univerzalne jurisdikcije, koji omogućava jednoj zemlji da procesuira međunarodni počinjeni zločin u drugoj zemlji, ali da dosadašnja praksa pokazuje da zemlje, prije svega zbog dobrosusjedskih odnosa prije aktiviranja univerzalnog principa koriste druge principe za procesuiranje ratnih zločina, koji su stariji od univerzalnog principa.

„Zbog lakoće vođenja krivičnoga postupka polazi se od teritorijalanog principa, u smislu da se suditi na teritoriji one države gdje su počinjeni međunarodni zločini“, kaže dr. Omerović, dodajući da to nije pisano pravilo, ali da je to dosadašnja praksa država.

„U slučaju međunarodnih zločina pravna doktrina kaže da se osumnjičenim ratnim zločincima sudi u zemlji gdje su zločini počinjeni, ili zemlji čije državljanstvo posjeduju osumnjičeni ratni zločinci, te da se univerzalni princip koristi tek kada država na čijoj teritoriji su počinjeni međunarodni zločini nije sposobna, nema kapacitete ili nema volju procesuirati najteže zločine“, kaže dr. Omerović.

Hrvatska nedavno nije dala saglasnost za otvaranje 23. i 24. poglavlja u pregovorima Srbije i EU-a, upravo zbog optužnica koje je Srbija podizala protiv generala HV-a na osnovu univerzalne jurisdikcije.

U Srbiji je na snazi Zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Prema tom zakonu uhapšeni su Ilija Jurišić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, bivši član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić, komendant iz Srebrenice Naser Orić. Pušteni su nakon što srbijansko tužilaštvo nije ponudilo ozbiljne dokaza.

Na osnovu istog zakona uhapšen je pripadnik HV-a Veljko Marić.

Hrvatska se usprotivila takvom srbijanskom zakonu. Zvanični Zagreb je u aprilu 2016. godine poručio da očekuje od Srbije da izmjenama zakona ukine regionalnu nadležnost svog suda za ratne zločine kao i aktivniju saradnju sa Haškim sudom, ili će kao ravnopravna članica EU blokirati put Srbije za članstvu u tu zajednicu. 

Zakon o univerzalnoj jurisdikciji nad ratnim zločinima, koji Srbija drži kao palicu prijetnje nad državama regiona, označen je kao problematičan i od drugih evropskih zemalja.   

Hrvatska bi se sada mogla poslužiti istim metodama prema BiH kao i Srbija prema BiH i toj zemlji. 

(Patria, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)