POGLED IZ SREBRENICE NAKON PRESUDE RATKU MLADIĆU

Vrijeme je za drugačiji dijalog Sarajeva i Beograda: Ćamil Duraković iznio viziju novih odnosa u regiji - kako jedni uz druge?!

Front26.11.17, 14:38h

Vrijeme je za drugačiji dijalog Sarajeva i Beograda: Ćamil Duraković iznio viziju novih odnosa u regiji - kako jedni uz druge?!
Bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković za srbijanski list Danas napisao je tekst o vlastitoj viziji novog dijaloga koji treba započeti između Sarajeva i Beograda - naručito nakon presude Ratku Mladiću

 

Izvor: Danas.rs


Uz očekivanje presude za udruženi zločinački poduhvat „Herceg-Bosna“, te odluke po žalbama u predmetu Karadžić, Simatović i Stanišić, krug se polako zatvara. Radom Tribunala su mnogi nezadovoljni, kako branioci zločinaca, tako i predstavnici žrtava, ali premda Haški sud u našim glavama nije ispunio sva naša očekivanja, te iako i dalje žalim što zločin genocida nije proširen na drugih šest opština, uključujući stravične masovne grobnice i koncentracione logore Prijedora, znam da nas je doveo bliže činjenicama i istini o stradanju nego što bismo to uspjeli napraviti sami kroz postupke pred domaćim pravosuđem.

 

Nismo mogli ni sanjati da će se brojni bjegunci ipak naći pred licem pravde, nismo mogli ni pomisliti da ćemo doći do nepobitnih činjenica koje ostaju zauvijek zapisane za historijske udžbenike i pravnu praksu u stoljećima pred nama.


Priča o zločincima, žrtvama i preživjelim se ne završava sa Hagom. Još ćemo godinama svjedočiti pred domaćim sudovima, zagovarati obrazovanje o genocidu i ratnim zločinima u školama, boriti se protiv negiranja žrtva, tražiti nestale i sklapati slagalicu ličnih priča – jednu po jednu, koje grade knjigu svih naših sjećanja. Konačno, kroz povratak i integraciju prognanih, nikada ne smijemo odustati od principa da nema 'pogrešne strane' međuentitetske linije razgraničenja, te da moramo ostati istrajni u našoj borbi protiv rezultata etničkog čišćenja.

Priča o zločincima, žrtvama i preživjelim se ne završava sa Hagom. Još ćemo godinama svjedočiti pred domaćim sudovima, zagovarati obrazovanje o genocidu i ratnim zločinima u školama, boriti se protiv negiranja žrtva, tražiti nestale i sklapati slagalicu ličnih priča 

Zbog toga, prilika da pišem za „Danas“, kao bivši načelnik Srebrenice, neko ko je preživio genocid, kao neko ko se vratio i sada sa svojom porodicom živim u svom domu na području RS-a, traži od mene da ne govorim ono što je već rečeno, već da pokušam ponuditi viziju društva, zajednice i saradnje u regiji koja će kao mogućnosti moći ponuditi mom djetetu da odraste u Srebrenici, da živi u miru i dobrosusjedskim odnosima te da konačno neke stvari pomjerimo sa 'mrtve' tačke.


Odnosi u regiji, ili kako može drugačije


Ključni problem u kreiranju dosljednih i trajno korektnih odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine leži u postojanju nekoliko segmenata tih relacija – pa je onda teško odrediti ko i na koji način te odnose definira. I tako, dok postoji relativno razumijevanje Srbije i političkog vrha entiteta RS o načinu kuda će ići linija granice na Drini, takav dogovor nije postignut sa državnim i nadležnim organima BiH. S druge strane, dok predsjednik Srbije tvrdi da će podržati prijedlog bosanskohercegovačke strane o trasi autoputa Sarajevo-Beograd, razlike u stavu o istoj toj trasi postoje među različitim faktorima sa ove strane Drine.


Istovremeno, dok Vučić insistira na pojmu 'bošnjačko-srpskih odnosa', kao da želi zaboraviti da on kada razgovara sa Bakirom Izetbegovićem, zapravo ne može imati nikakvu korisnu povratnu informaciju i odgovor, ako to Izetbegović već nije unaprijed usaglasio sa druga dva člana Predsjedništva.

Mi kao Bošnjaci se trebamo prestati zavaravati da će Srbija u trenutnoj političkoj stvarnosti dati svoj doprinos promjeni vlasti u entitetu Republika Srpska, onako kako bismo mi to možda voljeli namaštati

Samim tim, koncept bošnjačko-srpskog dijaloga, osim na simboličkom nivou međuetničkih odnosa i uvažavanja, teško može produkovati rezultate u vidu institucionalnog dogovora. I naravno, u takvim odnosima – Bosna i Hercegovina se nalazi u nezavidnoj poziciji, jer Srbija kao sagovornik sa srpskim blokom iz RS-a, ali i sa bošnjačkim predstavnicima iz Sarajeva, postaje jedini faktor u trouglu koji može izabrati komunikaciju – i to uvijek sa jednim od ova dva segmenta, po principu – birati šta je više za nju politički oportuno i prigodno.

 

U tom kontekstu, istina, političko Sarajevo može prihvatiti predsjednika Aleksandra Vučića kao konstruktivnog sagovornika, faktora stabilnosti i moderatora u dijalogu sa Banjalukom, ali samo ako postoji jedan stabilan, iskren i pravedan pristup koji će rezultirati sa stvarnim pozitivnim pomacima, te koji će se suštinski prestati vrtiti oko PR poteza i akcije/reakcije proizvedene tabloidnim krizama odnosa.


Da li je 'beogradski' hapsiti Dodika?


U kontekstu odnosa u Bosni i Hercegovini, mi kao Bošnjaci se trebamo prestati zavaravati da će Srbija u trenutnoj političkoj stvarnosti dati svoj doprinos promjeni vlasti u entitetu Republika Srpska, onako kako bismo mi to možda voljeli namaštati. Jednostavno, nije politički mudro vladajućoj većini u Beogradu na velika vrata ulaziti u demokratsku borbu u RS-u, te se staviti zvanično na stranu jednog ili drugog bloka (SNSD-a ili Saveza za promjene).

U tim odnosima je izuzetno važno znati da Srbija ne bi sutra podržala Dodika koji iz zatvora bježi tako što gura četiri miliona ljudi u konflikt, već bi bila ozbiljan partner u dokazivanju kako je on kakvu je ekonomsku štetu nanio svima, pa i Srbima

Zbog toga ne treba očekivati saveznika u Beogradu za ono što se ima posmatrati kao unutrašnji politički sukobi u našoj zemlji. Ali ono na čemu treba insisitirati je javna i tajna politička neutralnost Srbije u odnosu na vlast i opoziciju u RS-u, te spremnost da preuzme svoj dio odgovornosti ukoliko prilike dovedu do stanja gdje bi sutradan trenutni establišment RS-a završio u zatvoru zbog učešća u organizovanom kriminalu, korupciji i zloupotrebi vlasti i službenog položaja. U tim odnosima je izuzetno važno znati da Srbija ne bi sutra podržala Dodika koji iz zatvora bježi tako što gura četiri miliona ljudi u konflikt, već bi bila ozbiljan partner u dokazivanju kako je on kakvu je ekonomsku štetu nanio svima, pa i Srbima - sa ove i sa one strane Drine.


Nastavak teksta čitajte OVDJE.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!