DEPO INTERVJU/ ŠTA ZNAČI PROJEKAT REKONSTRUKCIJE VODOVODA

Dževad Koldžo: Hoće li kredit EBRD-a biti dovoljan i da li će uistinu redukcije u Sarajevu prestati 2018. godine?

Hronika25.09.17, 15:03h

Dževad Koldžo: Hoće li kredit EBRD-a biti dovoljan i da li će uistinu redukcije u Sarajevu prestati 2018. godine?
Ja nikada nisam rekao da će se problem redukcija u Sarajevu riješiti za šest do devet mjeseci. Također, nisam prihvatio ponudu da budem konsultant ViK-a ili Vlade KS jer mi moje ranije preuzete ugovorene obaveze to ne dozvoljavaju

 

Dževad Koldžo, ekspert za vodovodne sisteme, iza sebe  ima 20 godina iskustva i više od 50 uspješno završenih projekata finansiranih od međunarodnih organizacija. U razgovoru za DEPO Portal Koldžo govori o brojnim aspektima trenutno gorućeg problema u Kantonu Sarajevo - ugroženosti snabdijevanja vodom, te kaže da ne postoje potvrde da će najavljeni projekat sanacije vodovodne mreže kreditom EBRD-a od 25 miliona eura u potpunosti riješiti ovaj problem. Upozorava i kako redukcije negativno utiču na vodovodni sistem i kako su se ranije sanacije radile neplanski.

 

U intervjuu za naš portal ističe je i kako su se na vrijeme mogle spriječiti redukcije vode u Sarajevu, a glavnog krivca za sadašnje stanje i gubitak vode vidi u KJKP  'Vodovod i komunikacije', ali i u prethodnim kantonalnim vladama. 

 

Razgovarao: Adis ŠUŠNJAR

 

Gospodine Koldžo, napokon je najavljen sveobuhvatan projekat obnove vodovodne mreže u Kantonu Sarajevo uz pomoć EBRD-ovog kredita od 25 miliona eura. Da li ste upućeni u ovaj projekat i da li mislite da da će on napokon riješiti problem vodosnabdijevanja u glavnom gradu?

 

Ne, nije moguće potvrditi da će se ovaj problem u potpunosti riješiti. Za mene je problem jednog sistema za vodosnabdijevanje riješen tek u momentu kada se gubici svedu na ekonomski donju granicu isplativosti ispod koje se ne treba vršiti dalje smanjenje gubitaka. Naravno, Sarajevo je daleko od te granice i za taj novac, pod uslovom da bude ispravno utrošen, se može ostvariti značajno poboljšanje. Koliko i kako, moći će se reći tek nakon što bude izvršena detaljna analiza stanja sistema (IWA Vodni Bilans pristupom od dna prema vrhu i to po zonama koje moraju biti u međuvremenu uspostavljene). 

 

Međutim, premijer Konaković je najavio da će zahvaljaujući ovom projektu u Sarajevo prestati redukcije vode do kraja 2018. godine. Mislite li da je to izvodljivo?

 

Obezbjeđenje kontinuiranog vodosnabdijevanja mora biti prioritet kao kratkoročna mjera smanjenja neoprihodovane vode. Uz uslov da se svo to vrijeme efektivno radi na programu smanjenja gubitaka, može se uraditi mnogo. Da li i obezbjediti kontinuirano vodosnabdijevanje, zavisit će od mnogo faktora o kojima sada niko ništa ne zna.

 

Ipak, prenoseći optimitične najave nakon smjene Nadzornog odbora VIK-a, agencije i mediji su objavili i Vašu prognozu da će se problem redukcija u Sarajevu riješiti za šest do devet mjeseci, kao i da ćete biti stručni konsultant VIK-a i Vlade KS. Da li je to tačno?

 

Mnogi mediji su prenijeli pogrešne informacije. Ja nikada nisam rekao da će se problem redukcija u Sarajevu riješiti za šest do devet mjeseci. Također nisam prihvatio ponudu da budem konsultant VIK-a ili Vlade KS, jer mi moje ranije preuzete ugovorene obaveze to ne dozvoljavaju. Zaista izuzetno cijenim hrabrost premijera Konakovića, koji je za razliku od svih predhodnih premijera, ministara i menadžmenta VIK-a, koji su ovaj problem uporno gurali pod tepih, odlučno krenuo da ga riješi, ali najviše što mogu da učinim u ovom momentu je da budućem konsultantu, ako mu se za to ukaže potreba, pomognem nekim savjetom ili sugestijom, i ništa više od toga. Naravno, podrazumjeva se da mi za to ne očekujem ugovor niti bilo kakvu materijalnu naknadu.

 

Može li Sarajevo uopće izdržati sa ovom i ovakvom vodovodnom mrežom do kraja iduće godine? odnosno možemo li očekivati još veće i rigoroznije redukcije s jedne strane, i sve češće i veće kvarove s druge?

 

Ako se ne bude ništa radilo, sistem će iz dana u dan biti u sve lošijem stanju, jer redukcije negativno utiču na fizički i hidraulički integritet sistema. Zone koje su donekle već uspostavljene trebaju da se opreme, provjere i nakon toga se rješava problem "Zona po zona".  Kada se jedna zona dovede u red, u njoj se uspostavlja monitoring, odnosno aktivna kontrola gubitaka, kako bi se u slučaju bilo kakvog ekscesa pravovremeno reagovalo i gubici u toj zoni držali pod kontrolom.

 

I ranijih godina je bilo najava rekonstrukcije vodovodne mreže, konkretno u aprilu 2016. su čak započeli i neki radovi, ali se ništa bitno nije promijenilo. Pojedinci i najnoviji projekat vide kao novo „predizborno obećanje“ koje će samo poslužiti za prikupljanje bodova do oktobra 2018. Kako to komentirate?    

 

Prošle godine se radilo potpuno neplanski i rezultat nije mogao ni biti bolji. Upozoravao sam tada da se ne radi na pravi način. O politici i predizbornim obećanjima ne mogu govoriti jer nisam član niti jedne stranke (niti to namjeravam postati), a u BiH sam u zadnje tri godine proveo manje od 90 dana. Meni se čini kao da u BiH postoje uvijek neki izbori te da izborna kampanja nikada i ne prestaje.

 

Šta je ključno što je potrebno uraditi u predstojećoj rekonstrukciji?

 

Uz sve što sam već naveo, u suštini najvažnije je da se radi planski i da ne bude cilj što prije zamijeniti što više, po mogućnosti cijevi velikih promjera. 

 

Ranije ste izjavili da je projekat rekonstrukcije već zakasnio i da je neminovno da će u Sarajevu doći do kolapsa vodosnabdijevanja. Da li i dalje stojite iza ove tvrdnje?


Rekao sam da je rekonstrukcija zakasnila i da je sistem pred kolapsom, koji je neminovan ako se nešto hitno ne učini. 'Zakasnila' ne znači da ne postoji izlaz iz situacije ali je on sada puno skuplji i komplikovaniji. Čim se u jednom sistemu ne može uspostaviti kontinuirano vodosnabdijevanje 24/7/365, znači da se zakasnilo. Trebalo je reagovati na vrijeme i ne dozvoliti da se to desi. 

 

U julu ove godine uputili ste otvoreno pismo direktoru 'Vodovoda' u kojem ste kritikovali njegov rad. Koji su ključni propusti i odgovornosti  'Vodovoda i kanalizacije' zbog kojih Sarajevo nema vodu?

 

Pismo sam uputio kao odgovor na spomen mog imena u negativnom kontekstu od strane direktora ViK-a. Istina ovaj menadžment ViK-a je zatekao jako lošu situaciju, ali istu ne samo da nije počeo da popravlja, nego je sada stanje još i gore. Propusta ima jako puno, jeste li se npr. zapitali zašto se popravke na sistemu ne rade u toku noći kada je sistem i tako bez vode, nego se to radi u toku dana pa potrošači dodatno ostaju bez vodosnabdijevanja? Ili zašto, što ste i sami spomenuli, prošlogodišnje zamjene cjevovoda nisu dale rezultat? Nikada nisam vidio da je ViK prezentovao konkretan plan sa dokazima, odnosno konkretnim pokazateljima koji upućuje koje vrste aktivnosti treba da se poduzmu.

 

I na kraju, da li se, šta i koliko moglo uraditi u prethodnih 20 godina na obnovi vodovoda u Sarajevu? Imamo primjer Tuzle i Zenice koje su se također mučile s dotrajalom i neadekvatnom vodovodnom mrežom, ali su taj problem uspješno riješile. Zašto Sarajevo to nije uspjelo?     

 

Bilo je dovoljno da se prije dvadeset godina uspostavila aktivna kontrola gubitaka, i da se na svaki problem koji se pojavljivao pravovremeno reagovalo. Uz redovno održavanje sistema, to bi bila garancija da bi sistem i danas bio funkcionalan. Ipak, sve prethodne vlade, premijeri i menadžmenti ViK-a su problem samo gurali pod tepih, što je sada došlo naplatu. Neke vlade su još i dodatno pogoršale situaciju kao npr. prije desetak godina kada je tadašnja vlada donijela odluku po kojoj se potrošačima u kolektivnim objektima stanovanja, koji se snadbijevaju vodom preko zajedničkog vodomjera, ne može fakturisati više od 7m3/mjesečno, bez obzira kolika je njihova stvarna potrošnja, čime se direktno išlo na povećanje legalne neoprihodovane vode kao jednog od tri osnovna elementa neoprihodovane vode, a što je direktno uticalo na poslovanje ViK-a kao preduzeća. Također, prethodna vlada je 2013. uvela jednu od najgorih tarifnih politika u svijetu po kojoj porodice koje imaju veći broj članova domaćinstva plaćaju m3 vode i do 60% skuplje. I tada sam pisao otvoreno pismo.

 

(DEPO PORTAL)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook