Izvor: Al Jazeera Balkans/Autor: Mladen Obrenović

"Samo neka lijepo objave registar boraca, pa da vidimo ko je gdje i koliko ratovao, a ko nije. I još kad ukinu tih 1.600 boračkih organizacija, što nema nigdje u svijetu, pa da vidimo koliko će ostati pravim borcima", jednostavan je prijedlog Mirsada Siočića iz Srebrenika, za koji tvrdi da bi donio rješenje za sva otvorena pitanja boračke populacije u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Proveo je četiri ratne godine u prvoj polovici '90-ih u borbama, a u obranu Bosne i Hercegovine stupio je prvog dana.

"I svi mi koji smo najviše bili u borbama danas smo na birou. Oni koji su bili u pozadini ili neki komandanti, oni su penzionisani, dobili su dobra radna mjesta ili druge beneficije. A kako su do toga došli, krije se i velika je tajna", konstatira Siočić.

Jedan je od onih koji su podignuli svoj glas i odlučili doći pred Vladu Federacije u Sarajevo tražiti svoja prava. I danas su tamo, mjesec i pol dana od početka prosvjeda.

Ukinuti boračka udruženja

Oni koji prosvjeduju u Sarajevu definirali su svoje zahtjeve u tri ključna - objava jedinstvenog registra boraca, borački dodatak te ukidanje financiranja svih boračkih udruga.

'Prioritet nam je da se ukine finansiranje svih udruženja, jer tad ćemo automatski ugasiti poslušni aparat političara. Kad se to ukine, taj novac treba preusmjeriti na jednu gomilu i napraviti jednu organizaciju, pa sa tog nivoa raspodjeljivati novac tamo gdje je najpotrebniji, dakle najugroženijim kategorijama boračke populacije', predlaže Ibrahim Hasanović iz Teočaka.

'Još uvijek se i oko boračkog dodatka puno toga nagađa. Mislim da je sve to ogromna prevara, u koju ne bih ulazio. Političari su naučili da nas lažu, a mi samo hoćemo svoja prava. Oni moraju donijeti zakone, ali moraju prvo poslušati borce', dodaje.

"I dalje mi nije jasno kako se neki ljudi dižu tako visoko i zaklinju se u svoje laži, koriste penziju koja pripada ratnim vojnim invalidima, a da nisu stradali u ratu, čak priznaju da su to izganjali preko dva svjedoka. I takvih primjera u svakoj opštini ima na desetine", dodaje Siočić.

Registar boraca sa 570.000 imena

I njemu, kao i mnogim njegovim suborcima, a to je očito problem svih strana u Bosni i Hercegovini, ni danas nije jasno kako je moguće da brojka onih koje nazivaju borcima ili braniteljima u značajnoj mjeri premašuje i brojku vojno sposobnih muškaraca u ratnim godinama. 

Prema službenim podacima, koje je početkom godine predstavilo Ministarstvo za pitanja boraca/branitelja i invalida odbrambeno-oslobodilačkog/domovinskog rata, u Registru boraca je 570.000 imena. Od tog broja, u Armiji i Ministarstvu unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine bilo je angažirano 390.000 pripadnika, a u Hrvatskom vijeću obrane i MUP-u bivše samozvane hrvatske republike Herceg-Bosna njih najmanje 180.000.

Druga je baza podataka Registar korisnika boračko-invalidske zaštite, koji sadrži 95.000 imena i kojima se isplaćuju razni oblici socijalnih davanja za bivše borce, odnosno obitelji šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i dobitnika ratnih priznanja. No, borce zanimaju konkretna imena, ratni put i vrijeme provedeno na ratištu. I da sve to bude javno dostupno. Baš kao što je to učinjeno u Hrvatskoj kroz Registar branitelja.

"Registar ne smiju objaviti, jer se kriju podaci. Ubačeno je svakakih ljudi i tamo je više onih koji nisu bili borci, nego samih boraca. Prava su ostvarili i oni koji ih nisu imali. Mnogi on njih bili su u Njemačkoj ili Austriji, a sad imaju knjižice i privilegije. Koriste ih jer niko nije kupio lažne dokumente da bi ih čuvao kod kuće i hvalio se djeci, nego da bi ostvario privilegije koje smo mi trebali da imamo", ukazuje Siočić.

Nastavak teksta čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)