BIO JE NAPOZNATIJI RADNIK SFRJ

Zabluda iz prohujalog vremena: Svi smo mislili da je na novčanici Alija Sirotanović, a evo ko je zapravo...

Nedjeljni magazin03.05.17, 11:08h

Zabluda iz prohujalog vremena: Svi smo mislili da je na novčanici Alija Sirotanović, a evo ko je zapravo...
Lik Arifa Heralića je bio daleko poznatiji, ali su anegdote iz života i biografija Alije Sirotanovića bili mnogo vedriji i primjereniji svrsi političke propagande, pa tu možemo naći jedan od uzroka čestog miješanja ova dva radnika

 

Na čuvenoj novčanici bivše Jugoslavije za koji mnogi misle da je na njoj fotografija isto tako čuvenog rudara Alije Sirotanovića, ne samo da nije on, nego nije ni rudar. Arif Heralić je obilježio vrijeme uspona i nade u postratnoj Jugoslaviji, a Alija Sirotanović vrijeme sumraka blagostanja koji je nagovijestio krvave devedesete.


Tragedija za tragedijom


Heralić je bio livac, radnik na visokoj peći, čiji je životni put pratio niz tragedija. U Zenicu je došao iz Maglaja, gdje su tokom Drugog svjetskog rata ustaše ubile pedesetak članova njegove familije, a oca i braću u njegovom prisustvu.


U zeničkom naselju Crkvice je živio skromno i tamo danas ne živi niko iz njegove porodice. Od dvanaestoro djece koje je dobio do školskog uzrasta je preživjelo samo sedmoro. Težak život i brojne tragedije odvele su ga u alkoholizam i kasnije u tešku bijedu. Umro je 1971. godine.


Njegov lik, koji se prvo nalazio na novčanici od 1.000 jugoslovenskih dinara, a kasnije zbog denominacije i redizajna na novčanici od 10 dinara, zabilježio je Nikola Bibić, fotograf beogradske “Borbe” 1954. godine. Popularni “som” je trebalo da simbolizuje sretnog i zadovoljnog radnika u mladoj jugoslovenskoj industriji, sve ono što nesretni Arif Heralić nikada nije bio.


Alija Sirotanović, rudar u ugljenokopu Kreka, bio je dio rudarske udarničke kampanje koja je zavladala u komunističkim državama nakon Drugog svjetskog rata. Iskopavši u jednoj smjeni 17 tona uglja, navodno je nadmašio Rusa Alekseja Stahanova, koji je još od 1935. godine važio za nedostižni rudarski uzor.


Iako je ovo neformalno rudarsko takmičenje bilo aktuelno u vrijeme najžešćeg sukoba između Tita i Staljina, Alijin lik je završio na novčanici od 20.000 dinara tek 1987. godine, i zadržao se veoma kratko, jer je novčanica povučena iz upotrebe u monetarnoj reformi Ante Markovića.


Legenda o lopati


Lik Arifa Heralića je bio daleko poznatiji, ali su anegdote iz života i biografija Alije Sirotanovića bili mnogo vedriji i primjereniji svrsi političke propagande, pa tu možemo naći jedan od uzroka čestog miješanja ova dva radnika.


Najpoznatija anegdota je kada se, navodno, tokom Titove posjete rudniku Alija “požalio” maršalu na uslove rada riječima: “meni treba veća lopata da bih bolje radio”. Iako je Alijina osnovna alatka bila pneumatska bušilica, a ne lopata, legenda kaže da je Alija sebi iskovao lopatu duplo veću od ostalih u rudniku i tako nastavio da obara rekorde u eksploataciji uglja.


Odbio je ponuđen stan u Brezi i ustupio ga onima koji nisu imali obezbijeđen smještaj, a kada je od Tita kao poklon dobio “auto po želji”, odabrao je “fiću”. O njemu i danas rado pričaju njegovi potomci.


“Kad je umro Tito, dedo je plakao tri dana”, izjavila je njegova unuka u intervjuu zagrebačkoj “Areni”.


Svih sedam braće Sirotanović i većina njihovih sinova su bili rudari. Ahmedov bratanac Arif, sin njegovog brata koji je poginuo u rudarskoj nesreći, osnovao je u znak sjećanja na požrtvovane rudare udruženje Alija Sirotanović i njegovi komorati.


Danas jedna ulica u Brezi nosi ime ovog udarnika, a u krugu rudnika stoji njegova bista.


Umro je 1990. godine, opet simbolično, u vrijeme kad je nestajala i država u čijoj je bajci bio jedan od najpoznatijih heroja.

 

(Hayat.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)


DEPO
KOMENTARI