Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u BiH

EU na Balkan treba poslati vojsku! Region postaje zapaljiv, a iskra bi mogla planuti u...

Front22.03.17, 10:20h

EU na Balkan treba poslati vojsku! Region postaje zapaljiv, a iskra bi mogla planuti u...
Od propasti Otomanskog carstva Balkan je izvor nestabilnosti. Mješovit u vjerskom, nacionalnom, kulturološkom… smislu, koncept stvaranja nacionalnih država doveo je do stalnih nestabilnosti u kojima ratovi i teški zločini, nisu rijetkost, piše Bildt

 

Kada sam prošle godine, kao privatni građanin, boravio u Bosni i Hercegovini, neko me je pitao hoće li se ponovo zaratiti? Odmah sam odlučno odmahnuo glavom i rekao "nema šanse!". A onda sam isto pitanje počeo slušati sve češće tokom te posjete. Nakon petog puta, počeo sam se brinuti - napisao je nekadašnji visoki predstavnik Carl Bildt u autorskom tekstu za u internet magazinu Project Sundicate. Ovaj medij poznat je po objavljivanju kolumni svjetski poznatih ličnosti.

 

Nema rata

 

Bildt u svom tekstu ističe da se ratovi, poput onih prije 27 godina na Balkanu neće ponoviti.

 

- Situacija da nas bitno jedrugačija nego li je tada bila. Ali, već smo puno puta u historiji imali priliku vidjeti kako pojedinac može zametnuti požar koji će biti teško obuzdati. Nekada davno u Sarajevu je Gavrilo Princip pokrenuo svjetski rat kada je ubio nadvojvodu Franza Ferdinanda. Polako ali sigurno danas region postaje zapaljiv, a ovog puta iskra bi mogla planuti u Skoplju - upozorava autor.

 

On navodi i da su se lideri Evropske unije iznenada probudili s novim realnostima na balkanu. Na samitu održanom početkom ovog mjeseca oni su, navodi dalje, istakli potrebu pojačanog angažmana Unije na Balkanu, ali i potisnuti Rusiju iz tog regiona.

 

Bildt dodaje i da je od propasti Otomanskog carstva, Balkan izvor nestabilnosti. Mješovit u vjerskom, nacionalnom, kulturološkom… smislu, koncept stvaranja nacionalnih država doveo je do stalnih nestabilnosti u kojima ratovi i teški zločini, nisu rijetkost.

 

- Nastanak sedam novih, često međusobno antagoniziranih država, jasno je stavio do znanja da će stabilnost regiona zavisiti od novog okvira. Ovog puta on se zove EU. Zahvaljujući vlastitim iskustvima na smirivanju i rješavanju dugogodišnjih nacionalnih sukoba u drugim dijelovima Evrope, Unija je dobila zadatak da poveže Balkan i suzbije nacionalna sukobljavanja.

 

Na samitu u Solunu 2003. dato je obećanje o pristupanju svih balkanskih država EU. Kako je bilo važno da se takvo obećanje da, tako je sada teško da se ono održi. Čim su se balkanski problemi umirili, lideri Unije pretpostavili su da osigurali mir. Njihovo rutinsko pristupanje Balkanu u suštini je dovelo samo do očuvanja status quoa.

 

Nakon što je Jean-Claude Juncker 2014. godine izabran za predsjednika Evropske komisije, dao je i izjavu da za vrijeme njegovog mandata neće biti novih proširenja. Status quo je potvrđen! Njegova izjava je tehnički bila sasvim ispravna. Ali je politički bila katastrofalna! Kako je svjetlo koje je motiviralo i donosilo reforme, ugašeno, nacionalizam je, kako se i očekivalo, počeo rasti. EU je, u međuvremenu, postala fiksirana svojim problemima, poput finansijske i dužničke krize država članica Unije - piše Bildt.

 

Navodeći svoja iskustva kroz funkcije koje je imao u vezi s balkanskim državama, autor ističe da je "jedini put naprijed u tome da Evropa pokaže svoju moć".

 

Ubrzanje prijema

 

- Istovremeno s ubrzanjem procesa evropskih integracija, kako bi se riješio sve opasiji rizik konflikta na Balakanu, EU treba demonstrirati da posjeduje i volju i metode tako što će u region poslati svoje borbene grupe da izvode vojne vježbe. To bi poslalo moćnu poruku da njene vojne snage nisu tigar od papira, te da, osim riječi, ima još potencijala koje može upotrijebiti - ističe Bildt.

 

On predlaže i da se ubrza proces proširenja i prijema novih članica, te da se program "istočnog parterstva" EU, zamijeni s "balkanskim partnerstvom" koje će u konačnici dovesti do pristupanja ovih država Uniji. Autor je svjestan da za to treba vremena, ali ističe da se mora početi raditi odmah. Za početak, EU može početi posredovati u rješavanju preostalih manjih pitanja međudržavnih granica.

 

- Evropski lideri imaju jasan izbor na Balkanu: ili će se baviti tamošnjim problemima ili će čekati da se balkanski problemi počnu baviti njima - zaključio je Bildt u autorskom tekstu za Project Syndivate.

 

(Avaz.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook