Izvor: BHDINFODESK; Pripremio: Namik Alimajstorović

Ukupna direktna strana ulaganja (Stanje DSU) u BiH, na kraju 2015. godine iznosila su 12.201 miliona ili 12,2 milijardi KM (6.238 miliona ili 6 milijardi eura). U dijaspori trenutno živi više od dva milliona ljudi bh. porijekla, i njihova ulaganja bi mogla biti itekako značajan podsticaj za posrnulu bh. privredu o društvo. 

Nedavno je Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), na prigodnom prijemu predstavnicima akreditiranih ambasada u Bosni i Hercegovini, prezentirala najnoviju mogućnost ulaganja u našu zemlju. Stranci su mogli čuti da FIPA trenutno nudi 400 projekata i 250 investicionih lokacija iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Osim strancima, FIPA redovno svoje projekte nudi i bh. dijaspori. Posmatraču sa strane nije teško zaključiti da je posao koji rade ljudi u FIPA-i, zaista, u ovom trenutku nezahvalan, jer koga, kako, i čime uvjeriti, da u ovakvoj ekonomsko-političkoj situaciji u domovini, uloži u Bosnu i Hercegovinu.

Zemlje najznačajniji investitori u BiH su i dalje zemlje EU i regiona, a na prvoj poziciji je Republika Austrija koja je i najznačajniji investitor u regionu

Na prošlogodišnjem Kongresu Svjetskog saveza dijaspore BiH, svojom je prezentacijom “Uslovi investiranja u BiH i investicioni potencijali” to pokušala uraditi Maida Bećirović, generalna sekretarka FIPA-e. Prisutni kongresmeni iz dijaspore su tada mogli čuti da je Bosna i Hercegovina atraktivna zemlja za ulaganje, a gospođa Bećirović je to potkrijepila činjenicama: “Bosna i Hercegovina se nalazi na Strateškoj lokaciji – blizina evropskog, bliskoistočnog i azijskog tržišta, s dobrom infrastrukturom, razvijenom cestovnom i željezničkom mrežom. U BiH egzistiraju četiri međunarodna aerodroma Banja Luka, Sarajevo, Mostar, Tuzla, dvije riječne luke i dvije međunarodne morske luke. Potom, Bosna i Hercegovina je potpisnik niza trgovinskih ugovora (CEFTA, BiH – EFTA, ugovori sa EU itd.), koji olakšavaju ukupno poslovanje. U odnosu na EU tržište, mnogo je jeftinija radna snaga koja je poprilično edukovana i za sofisticirane poslove. Što je najvažnije, potencijalnim ulagačima država Bosna i Hercegovina nudi POVOLJAN porezni sistem u kojem su stopa PDV-a 17% i porez na dobit od 10%, najniži u regionu."

Također, na prezentaciji se moglo čuti da su za ulagače iz dijaspore spremni investicijski značajni projekti u oblasti turizma, poljoprivrede, prehrane, drvne, tekstilne i metalne industrije, potom infrastukture i transporta. Pored toga, prezentaciju FIPA-e gospođa Bećirović potkrijepila je i nizom pozitivnih primjera ulagača iz dijaspore koju predvode Prevent Visoko, Regeneracija Velika Kladuša, Swisslion Trebinje, Austronet Kozarac, Bontex d.o.o. Maglaj, Daccomet AG - Standard a. d. Prnjavor“. Na kraju prezentacije Bećirović je iznijela i opredjeljenje agencije FIPA da "svakom potencijalnom investitoru budu svakodnevno na raspolaganju kako bi se njegova investicija što brže implementirala u privredu Bosne i Hercegovine.“

Trenutno FIPA u svojoj bazi podataka ima 6.760 potencijalnih investitora širom svijeta, s kojima su stalno u kontaktu i redovno im nude BiH investicione projekte i pomoć u započinjanju biznisa u Bosni i Hercegovini.

Zašto investitori „bježe“ u druge zemlje?

Kada se ovo sve sagleda, onda se opravdano postavlja pitanje zašto iz godine u godinu ulaganje u Bosnu i Hercegovinu opada, zašto investitori „bježe“ u druge zemlje. Odgovor, vjerovatno, leži u činjenici da niti investitori, niti bh. dijaspora ne ulažu „SRCEM“ već ekonomskom logikom. Ulagači investiraju tamo gdje će ostvariti profit. Prije ulaganja provjeravaju na web portalima Svjetske banke, Freedom House ili CIA-e i tamo vide da je u Bosni i Hercegovini najlošija poslovna klima za ulaganje u regiji. Čak nas je i Albanija preskočila po svim elementima.

Podaci pokazuju da se BiH nalazi na 171. mjestu po jednostavnosti postupka i brzini dobivanja građevinskih dozvola, dok je 2012./2013. zauzimala 163. mjesto. Ovi podaci objavljeni su i u Bijeloj knjizi Vijeća stranih investitora (VSI), gdje je navedeno da se BiH, kada je u pitanju jednostavnost plaćanja poreza, nalazi na 154. poziciji od 185 zemalja

Konkretno, prvi smo po korupciji, imamo najkompliciraniju proceduru za pokretanje biznisa, zaostalu zakonsku regulativu gdje jednom ulagaču trebaju mjeseci da dođe do potrebnih papira, dok se u Makedoniji ista procedura završi za nekoliko dana. Investitori znaju kakva je situacija u Bosni i Hercegovini. Prema podacima mnogobrojnih istraživanja, naša zemlja kontinuirano loše kotira na raznim međunarodnim rang-listama u vezi s konkurentnosti i kvalitetom poslovnog okruženja. Tako, prema izvještaju Svjetske banke "Doing Business 2016", BiH zauzima čak 79. mjesto od ukupno 185 zemalja te se i dalje nalazi u grupi zemalja s tzv. srednjim prosjekom. Bosna i Hercegovina je prema ovom dokumentu, najgore rangirana u kategorijama pokretanja biznisa, izdavanja potrebnih dozvola, lošim pristupom komunalijama (struja, voda i internet), plaćanja poreznih obaveza.

Procjene FIPA-e: Spas u dijaspori Dijaspora je pokretačka snaga koja ima neprocjenjiv razvojni potencijal Bosne i Hercegovine! To se prije svega ogleda kroz stimulisanje ekonomskog razvoja BiH gdje bh. dijaspora znatno doprinosi, a zatim stabilnost domaće ekonomije kroz slanje novčanih doznaka. Novčane doznake i drugi finansijski transferi iz inozemstva u BiH godišnje dostižu od 2,5 do 3,5 milijardi KM (prosječno učešće novčanih doznaka iznosilo je 13% ukupnog BDP-a BiH).  Dijaspora je bitan faktor u vanjskoj i unutrašnjoj trgovini te u stepenu direktnih stranih ulaganja, pristupu stranim trzištima kroz pružanje relevantnih tržišnih informacija te pronalaženju podudarnih poslovnih partnera u inostranstvu, dostupnosti i korištenju modernih tehnologija i novih načina poslovanja.

Podaci pokazuju da se BiH nalazi na 171. mjestu po jednostavnosti postupka i brzini dobivanja građevinskih dozvola, dok je 2012./2013. zauzimala 163. mjesto. Ovi podaci objavljeni su i u Bijeloj knjizi Vijeća stranih investitora (VSI), gdje je navedeno da se BiH, kada je u pitanju jednostavnost plaćanja poreza, nalazi na 154. poziciji od 185 zemalja.

Posebno poglavlje je vladavina prava gdje je odavno svima jasno da u Bosni i Hercegovini toga nema, a bez vladavine prava nema ni ozbiljnijih investicija. Da zaključimo, bez unapređenja poslovnog ambijenta, neće biti ni stranih investitora.

Ulaganja dijaspore u BiH 

Neke od najznačajnijih investicija u BiH realizirane su uz pomoć članova zajednice dijaspore. Prema procjenama, posredstvom dijaspore (bruto investicije u 2014. godini u BiH su iznosile oko 5 milijardi KM ili 17,85% udjela u BDP-u). U nedavnom istraživanju koje je FIPA radila na uzorku od 70 posjećenih kompanija, utvrđeno je da je 26 kompanija (ili 41,3%) povezano sa dijasporom. Od tih 26 kompanija u 80,8% (21 kompanija) privrednici porijeklom iz BiH su vlasnici ili suvlasnici, (5 kompanija) oni su uposlenici ili savjetnici.

Ukupna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini

Ukupna direktna strana ulaganja (Stanje DSU) u BiH, na kraju 2015. godine iznosila su 12.201 miliona ili 12,2 milijardi KM (6.238 miliona ili 6 milijardi eura).

Direktna strana ulaganja u BiH u 2015. godini su iznosila 476,7 miliona KM ili 243,7 miliona eura. Nakon značajnog povećanja stranih investicija u 2014. godini od 91,6% u odnosu na 2013, pozitivan trend nije nastavljen. Strane investicije u 2015. su bile manje za 38,9% u odnosu na 2014. godinu. 

Zemlje najznačajniji investitori u BiH su i dalje zemlje EU i regiona, a na prvoj poziciji je Republika Austrija koja je i najznačajniji investitor u regionu. Od 2007. godine značajno se povećalo učešće investicija iz Ruske Federacije, a u prethodnim godinama je registrovano i povećanje aktivnosti investitora sa Bliskog istoka.

Zemlje koje imaju negativan iznos investicija su: Litvanija (-382 miliona KM), Britanski Djevičanski Otoci (-35 miliona KM), Malezija (-15 miliona KM) i Lihtenštajn (-6 miliona KM).  

Zaključno sa decembrom 2015. najviše stranog kapitala je uloženo u okviru proizvodnje 34%, bankarskog sektora 25% i telekomunikacija 14%.  

 (DEPO PORTAL; BLIN MAGAZIN/md)