U velikom dijelu Evrope, uključujući i našu državu, u noći sa subote na nedjelju počet će zimsko računanje vremena. U tri sata ujutro kazaljke na satu potrebno je pomjeriti jedan sat unazad. 

U institucijama Evropske unije već duži period traje diskusija o koristi, ali i o potencijalnoj šteti ovakve prakse, ljetnog računanja vremena, za koje je međunarodna oznaka DST. O tome će se na plenarnom zasjedanju u četvrtak polemizirati i na sjednici Evropskog parlamenta.

Ured Davora Škrleca, zastupnika u Evropskom parlamentu, prema pisanju medija, proveo je od 12. do 19. oktobra u Hrvatskoj online istraživanje o tome treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u toj susjednoj zemlji. 

Čak 85 posto od 1.500 ispitanika smatra da je potrebno ukinuti ljetno računanje vremena u Hrvatskoj. Od tog broja, njih 68 posto smatra da promjena u računanju vremena utječe na zdravlje ljudi, dok 73 posto tvrdi da je doživjelo neugodnosti zbog pomicanja kazaljki na satu!

U našoj državi o ovoj tematici se ne vodi šira društvena polemika niti je na nivou BiH ta oblast zakonski regulirana. Kako je potvrđeno na više adresa, ne postoje institucionalni zahtjevi da u dogledno vrijeme dođe do ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena.

Ernis Imamović, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike, kaže da se u Federaciji BiH ova praksa provodi u skladu sa Zakonom o računanju vremena donesenim 1997. godine, a koji je izmijenjen 2003. Riječ je o odredbama preuzetim iz perioda RBiH.

- Mi kao Ministarstvo ne razmatramo uopće tu mogućnost, niti postoje zvanični zahtjevi za ukidanje ove prakse. U Evropi je taj princip na snazi i mi se držimo toga. Doprle su do nas informacije da se o tome razmišlja, ali još nema nikakvih inicijativa - kazao je Imamović.

Željko Majstorović, ekspert za klimatologiju i meteorologiju, istakao je da je za njega odgovor na pitanje zašto se prakticira pomjeranje kazaljki na satu, primjerice kada nastupi ljeto, sasvim jednostavno.

- To je učinjeno da bi se bolje iskoristili ljetni sunčani dani. Ne znam za aspekte koji se tiču utjecaja na bioritam ljudi. Pamtim i doba kada uopće nije bilo pomjeranja kazaljki zbog ljeta ili zime. Živjelo se i tada, i to bez ikakvih problema. Mislim da to nema toliko efekta kako se priča - navodi Majstorović.

Pomjeranje kazaljki prvi put je uvedeno u periodu Prvog svjetskog rata, uz obrazloženje da se time produžava dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim. Rusija i Turska napustile su ovu praksu 2014., odnosno 2016. godine.

(Avaz.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)