Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Gospodine Hadžibajriću, ovih dana u Općini Stari Grad ponovo je aktuelno pitanje rada ljetnih bašta u kasnim noćnim satima, ali i uređivanje javnog reda u njima. Šta se tu, zapravo, događalo i zašto su Općina i njene službe morale poduzimati poteze u smislu ukidanja rada pojedinih bašta (konkretno Cheers i City Lounge)?

Mi nismo osporili rad objekata, nego nismo izdali rješenja o korištenju javnih površina ispred njih ili, kako vi kažete, ljetnih bašti. Već sam o tome govorio više puta i pojasnio da su rješenja ukinuta još u septembru prošle godine, a odnosila su se na sve korisnike javnih površina u ulicama Štrosmajerova, Zelenih beretki i Muvekita, koji su prekoračili gabarite. Tim korisnicima ove godine nismo izdali nova rješenja o korištenju javnih površina, tj.postavljanju bašti i oni koji su ih postavili, činili su to protuzakonito i nelegalno. Nadležna služba za inspekcijske poslove je radila svoj dio posla i protiv takvih korisnika javnih površina pokrenute su prekršajne prijave, a pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su uradilli svoj dio posla i uklonili bašte. Ono što posebno želim naglasiti je da su sve ove aktivnosti provedene potpuno u skladu sa zakonom i važećim odlukama Općinskog vijeća Stari Grad, dakle nije riječ o isključivo mojim odlukama, nego smo postupili u skladu sa zakonom, jer smatram da je jedino tako ispravno.

Kada su prošlog ljeta uklonjene bašte u Štrosmajerovoj ulici, s jedne strane su brojni građani Sarajeva pozdravili ovaj potez, a s druge strane su uslijedile žestoke negativne reakcije, peticije i pozivi na javne proteste 'za vraćanje bašta' u ovoj ulici... Šta je bilo najspornije u baštama koje su se prostirale duž Štrosmajerove ulice?

O uklanjanju bašta u gradskom jezgru Sarajeva: Mi odgovaramo građanima i treba da radimo u njihovom interesu i omogućimo im kvalitetne uslove života. Građani koji žive u ovim ulicama bili su daleko od kvalitetnih uslova života

Ja sam načelnik građana Općine Stari Grad, izabrali su me građani, kao i vijećnike koji su u Općinskom vijeću, dakle mi odgovaramo građanima i treba da radimo u njihovom interesu i omogućimo im kvalitetne uslove života. Građani koji žive u ovim ulicama bili su daleko od kvalitetnih uslova života. Zbog prekoračenih gabarita i narušavanja javnog reda i mira ovim se ulicama gotovo da nije moglo kretati, a poseban problem bila je buka u noćnim satima. Dakle, na svaki način se nije poštovao zakon i mi nismo mogli ostati gluhi i slijepi na probleme tih ljudi. To je bilo ono što je najspornije.

Kada govorimo o kvalitetnim uslovima za život građana i poštovanju zakona, kako treba da izgleda jezgro grada kada su u pitanju ugostiteljski objekti?

Pa prvo treba Štrosmajerovu ulicu rekonstruisati. Tu se treba izmijeniti kompletna podzemna infrastruktura i uraditi popločavanje, a nakon toga ćemo razmišljati o njenom uređenju. Idejni projekat uređenja ulice je urađen početkom godine i potrebno je da se uradi i glavni projekat da bismo vidjeli mogućnost njegove primjene na terenu, kao i finansijske troškove.

Općina Stari Grad je u velikoj mjeri okrenuta turizmu. Kako ocjenjujete ovogodišnju sezonu i šta činite da brojni turisti koji tu dolaze budu što bolje prihvaćeni?

Činjenica je da svi turisti koji posjete BiH i Sarajevo, zapravo dođu u Stari Grad i Baščaršiju jer ovdje je ono što žele posjetiti i vidjeti. Poznato vam je da općine nemaju nadležnosti nad turizmom, tako da smo mi prethodnih godina učinili sve što smo mogli i što je bilo u našem domenu. Prije svega tu mislim na infrastukturu. Za turiste je, jednako kao i za naše građane, važno da je uže starogradsko jezgro postalo jedna jedinstvena infrastrukturna cjelina gdje smo izmijenili sve podzemne instalacije i uradili novo popločavanje. Po prvi put smo Baščaršiju zatvorili za saobraćaj motornih vozila i riješili smo jedan veliki problem, a ujedno ćemo tu infrastukturu duže održati u dobrom stanju. Kada je Turistička zajednica ostala bez svojih prostorija, mi smio im ustupili na korištenje prostor u Saračima gdje se sada nalazi njihov Turistički info centar. Otvorili smo Info-press centar za turiste u Halačima gdje im pružamo potrebne informacije i brošure i koji bilježi nevjerovatne posjete. Postavili smo na brojnim lokacijama info-panoe koji pokazuju turistima koje se kulturno-historijske znamenitosti nalaze na tim mjestima i nude im sadržaje na bosanskom, engleskom, turskom i njemačkom jeziku. Uspješno smo realizovali projekat Virtualnih vodiča gdje turisti preuzimanjem kodova sa naljepnica koje se nalaze na gotovo svim našim kulturno-historijskim znamenitostima, mogu saznati sve o njima, i to na nekoliko jezika. Na baščaršijskim ulicama postavljene su table sa opisom ulica i njihovim sadržajem...Dakle, ponavljam, ono što smo mogli, učinili smo.

Činjenica je da svi turisti koji posjete BiH i Sarajevo, zapravo dođu u Stari Grad i Baščaršiju jer ovdje je ono što žele posjetiti i vidjeti

Smatrate li da je vaša općina dobar domaćin za turiste i šta im kao takva nudi?

Tradicionalno su naši ljudi dobri domaćini i malo gdje ćete u svijetu naići na takvo gostoprimstvo kao što je kod nas. Stari Grad je mjesto gdje se itekako ima šta vidjeti i ponuditi i mislim da su to ljudi i prepoznali, jer posjeta turista je iz godine u godinu sve veća. Stari Grad turistima nudi sve, od bogate kulturno-historijske građe, preko izuzetne gastronomije, do zanimljivih i sadržajnih društvenih dešavanja, a pritom mislim na Sarajevo film festival, Baščaršijske noći, Sarajevsku zimu i brojne druge festivale. Nedavno smo predstavili projekat online kuhara naše tradicionalne sarajevske čaršije koji je svojevrstan vodič za turiste i upućuje ih u kojim restoranima i aščinicama mogu probati naše bosanske specijalitete, ali im daju i recepte kako da ih spreme kod kuće.

Koji su to projekti koji su posljednjih godina urađeni u ovoj općini, a koje posebno izdvajate kao uspješne?

Analizom urađenih projekata u posljednjih osam godina došli smo do podatka da smo investirali oko 57 miliona konvertibilnih maraka u realizaciju različitih projekta, ali ističem da je veliki dio tih sredstava, oko 22 miliona, bio donacija naših pobratimskih općina i gradova. Izgradili smo poslovni centar Kvadrant XII, koji danas uspješno posluje. Potpuno nova škola je sagrađena na Sedreniku, a prije pet godina izgrađen je i jedan potpuno novi most i saobraćajnica na Obhodži gdje smo spojili to naselje sa ostatkom grada. Možemo se pohvaliti i da smo izgradili tri nove stambene zgrade u kojima su stanove dobile interno raseljene porodice i socijalni slučajevi.

Jako mi je drago što smo uspjeli najveći dio starogradskog jezgra urediti – uradili smo podzemnu infrastrukturu i nove ploče u Bravadžiluku, Saračima, Baščaršijskom trgu. Isto tako smo rekonstruisali veliki dio Ferhadije, od Gradske tržnice do Apoteke Sarajevo, kod Katedrale.

Sada građani mogu sa užitkom posjećivati At mejdan koji smo mi pretvorili u nevjerovatan arheološki park sa potpuno novom Bakr-babinom džamijom. Na drugoj strani, na Kovačima je izgrađen Balkanski mevlevijsko-istraživački centar. Ne zaboravite da je u Starom Gradu izgrađena i prva pasivna kuća u BiH koja štedi energiju. Mnogo smo radili i gradili i po mnogočemu smo bili prvi u svemu i na neki način diktirali trendove u razvoju lokalne zajednice...

Jako mi je drago što smo uspjeli najveći dio starogradskog jezgra urediti – uradili smo podzemnu infrastrukturu i nove ploče u Bravadžiluku, Saračima, Baščaršijskom trgu. Isto tako smo rekonstruisali veliki dio Ferhadije, od Gradske tržnice do Apoteke Sarajevo, kod Katedrale

Mi smo ulagali i u školske objekte, konkretno izgradili smo jedan dio (Lamela II) osnovne škole “Vrhbosna”, a rekonstruisali smo im i igralište. Ukupno smo pet igrališta rekonstruisali i dva potpuno nova sagradili kod Zavoda Mjedenica i Iza gaja.

Ne smijemo zaboraviti ni Saburinu kuću, taj spomenik kulture i naše tradicije koji smo potpuno restaurirali i vratili mu život nakon više od 200 godina.

Šta su prioriteti koje bi trebalo uraditi u narednim godinama i o kolikim investicijama se tu radi?

O prioritetnim projektima u Starom Gradu: Riješit ćemo problem nedostatka parking prostora u Starom Gradu izgradnjom dvije podzemne garaže, a ujedno ćemo dobiti i dva najveća multifunkcionalna trga u Kantonu Sarajevo

Riješit ćemo problem nedostatka parking prostora u Starom Gradu izgradnjom dvije podzemne garaže, a ujedno ćemo dobiti i dva najveća multifunkcionalna trga u Kantonu Sarajevo. Ta “famozna” podzemna garaža u ulici Avdage Šahinagića, preko puta Vijećnice, dosad je već mogla biti izgrađena da nismo nailazili na brojne smetnje.

Koje smetnje?

Trenutno čekamo odgovor Ureda za žalbe, jer smo po drugi put proveli tendersku proceduru na koju su opet uložene žalbe.

A druga podzemna garaža...

Osim toga, u planu je podzemna garaža na Trgu oslobođenja-Alija Izetbegović i tu odluku je Općinsko vijeće donijelo na 41. sjednici održanoj 28. juna ove godine. Garaža će imati dvije etaže i 270 parking mjesta, po 135 na svakom nivou, a iznad će biti savremeni trg. Investitor će uložiti oko osam miliona KM, a nakon prvih pet godina korištenja, sva dobitna sredstva će dijeliti sa Općinom u iznosu 50:50%, u narednih 25 godina. Te dvije garaže će biti investicija oko 15 miliona konvertibilnih maraka.

Šta se još gradi?

Sada završavamo izgradnju potpuno nove sportske dvorane u OŠ”Mula Mustafa Bašeskija”, a naredne godine ćemo graditi dvoranu za OŠ „Edhem Mulabdić“, uz glavnu zgradu koja se nalazi kod Sarajevske pivare. Napravit ćemo salu poput ove koja će koštati oko 800.000 KM. Nismo odustali ni od izgradnje sportske dvorane na Bistriku, ali još uvijek nemamo nikakvu informaciju iz Saudijskog fonda za razvoj sa kojim treba da potpišemo Sporazum o finansiranju, odnosno kreditiranju, za što smo već dobili odobrenja Vlade FBiH i Vijeća ministara. Ta dvorana koštat će oko 2,7 miliona KM, a to Općina ne može finansirati bez kreditnog zaduženja.
Jedan od naših kapitalnih projekata je izgradnja stadiona na Faletićima koji ćemo finansirati općinskim sredstvima, a koštat će oko 2 miliona KM. Ovo je projekat koji će se raditi najvjerovatnije u dvije faze, znači dvije godine, a počinjemo do kraja ove godine.
Plan nam je i “utopljavanje” zgrada svih osnovnih škola sa područja naše općine. Od nadležnog Ministarstva obrazovanja KS, koji bi trebalo da se brine o poprilično oronulim školskim objektima, nemamo skoro nikakve pomoći. Procijenjena vrijednost radova u svih šest osnovnih škola u našoj općini je preko dva miliona KM i mi ćemo to uraditi iz naših sredstava.

Mnogima su, naručito političarima, usta puna obećanja o zapošljavanju mladih, ali se čini da to u praksi ne ide tako lako. Kakva je situacija u Starom Gradu po tom pitanju, koliko se zapošljavaju mladi kadrovi?

Ako uzmemo u obzir samo otvaranje poslovnog objekta Kvadrant XII i poslovnih prostorija u njemu, zamislite koliko je samo ljudi tu zaposleno. Osim toga, mojim dolaskom na mjesto načelnika zatekao sam oko 100 potpuno zapuštenih i nefunkcionalnih prostora u Starom Gradu koje smo danas gotovo u potpunosti osposobili i oni rade. U svim tim prostorima zaposleni su ljudi. Dakle, po mojoj procjeni, preko 400 ljudi je u ovom periodu zaposleno.

Općine imaju svoje budzete, prihode i potrošnju. Kako danas u tom pogledu stoji općina Stari Grad? Kakva je njena ekonomska pozicija?

Izuzetno dobro. Naš budžet je stabilan što je u ovom trenutku najvažnije. Budžet Općine Stari Grad je možda jedan od najsigurnijih budžeta u odnosu na ostale općine u Kantonu Sarajevo jer mi imamo stalne izvore prihoda, znači ne zavisimo od prodaje nekretnina ili zemljišta. Smatram da je to izuzetno važno jer jednog dana kada se prodaju sve nekretnine, šta onda? O našem budžetu možda najbolje govori činjenica da smo za osam godina realizovali projekte u vrijednosti od 57 miliona KM. Već sam rekao da je oko 22 miliona bilo donacija, osim toga oko 5,4 miliona KM dobili smo od drugih nivoa vlasti, kantona, Federacije....znači, sva ostala sredstva bila su iz našeg budžeta.

Nisam se mijenjao i nisu se promijenili ni moji ciljevi i razmišljanja. Tu su se naši putevi razišli i nisam mogao biti kandidat koalicije, pa sam nastupio kao samostalni kandidat

Gospodine Hadžibajriću, na izbore u oktobru izlazite kao nezavisni kandidat. Mnoge je to iznenadilo... Što je bila Vaša motivacija za takav potez?

Ne volim puno govoriti o tome, ali nažalost to mi se pitanje često postavlja ovih dana. Ja sam na ovim izborima samostalni kandidat zato što sam ostao dosljedan i vjeran svojim principima. Nisam se mijenjao i nisu se promijenili ni moji ciljevi i razmišljanja. Tu su se naši putevi razišli i nisam mogao biti kandidat koalicije, pa sam nastupio kao samostalni kandidat.

Dugogodišnji ste načelnik Općine Stari Grad... Očekujete li da to bude Vaša prednost na ovogodišnjim izborima ili...?

Očekujem da svaki građanin Starog Grada koji izađe na izbore glasa prema svojoj savjesti i onome šta osjeća. Mi smo se trudili da ovu Općinu učinimo mjestom ugodnog i dobrog života, a ono što je urađeno za osam godina vidi se na svakom koraku, dovoljno je samo pogledati Stari Grad sada. Ja ne mogu prognozirati šta će se desiti jer to ni ne zavisi od mene. Čovjek snuje, a Bog određuje.

(DEPO PORTAL)