Učesnici konferencije "Milenij opstojnosti bosanskoga jezika" pozvali su vlasti bh. entiteta RS da odmah i bez odlaganja riješe pitanje nastave na bosanskom jeziku i općenito upotrebe bosanskog jezika u RS-u.

Pozvali su i državne organe Bosne i Hercegovine, Misiju OSCE-a u BiH, Ured visokog predstavnika OHR, Delegaciju Evropske unije u BiH, Kancelariju Vijeća Evrope u BiH, ombdusmene za ljudska prava, ambasade prijateljskih zemalja i druge prijatelje da zaustave diskriminaciju Bošnjaka koja se provodi u obrazovnom procesu bh. entiteta RS kroz negiranje postojanja bosanskoga jezika i nastojanja da se Bošnjacima nametne ime za jezik čiji kontinuitet trajanja obuhvata čitav jedan milenij – jedan je od zaključaka ovog skupa koji je organizirao Kabinet potpredsjednika RS Ramiza Salkića.

Učesnici konferencije daju punu podršku roditeljima i djeci u bh. entitetu RS da u obrazovnom procesu istraju u borbi za svoja osnovna ljudska prava i prava na jezik. 

Koristeći se svim resursima kojima raspolažu bošnjački filolozi i političari tražit će optimalan model organizacije i provođenja nastave na bosanskom jeziku u školama u bh. entitetu RS, uključujući nacionalnu grupu predmeta. Pri tome su spremni biti ravnopravan i konstruktivan partner Ministarstvu prosvjete RS-a i Prosvjetno-pedagoškom zavodu RS-a.

Ocijenili su da je na svako osporavanje nominacije i upotrebe bosanskog jezika ili bilo koji drugi vid njegova negiranja nužno regulirati kroz domen pravnog i političkog djelovanja i usaglašavanja.

- Svako političko ili bilo koje drugo negiranje, osporavanje, nominacijsko uvjetovanje jednog maternjeg jezika živa je ilustracija neslobode, nesigurnosti, institucijskog nasilja, nepoštovanje elementarnih ljudskih prava u postojećim društvenim kontekstima - zaključeno je na skupu.

Pitanje imena bosanskog jezika na prostorima bh. entiteta Republika Srpske primarno je pravno-političko pitanje, pa i aktualnu anticivilizacijsku igru s imenom bosanskog jezika i s osjećanjima njegovih nosilaca moguće je riješiti jedino konkretnim pravno-političkim potezima, zaključeno je na ovoj konferenciji.

Bosanski jezik je, ukazuju, jasno definiran i pozicioniran u skladu sa svim historijskim i lingvističkim, naučnim činjenicama i jedan je od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovini.

Dodaju da je bosanski jezik lingvistička, književna, kulturalna i društvena činjenica u prošlosti i sadašnjosti, kao i ustavna kategorija.

- Bosanski jezik je znanstveno-historijska činjenica koliko su to i srpski, i hrvatski i svi drugi južnoslavenski, evropski i svjetski jezici; o njegovu imenu i njegovoj pripadnosti  svojim  govornicima ne može biti nikakvih rasprava, nikakvih političkih ili kojih drugih nagodbi - zaključeno je.

Naglašeno je da Bošnjaci kao konstitutivni narod na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine imaju puno pravo na svoj jezik.

U zaključcima se podsjeća da su se na posljednja dva popisa provedena u Bosni i Hercegovini, 1991. i 2013., Bošnjaci izjasnili da je njihov jezik bosanski i niko nema pravo odlučivati u njihovo ime prilikom izbora jezika i njegove nominacije.

Konferencija je upriličena kao odgovor Bošnjaka na kontinuirano negiranje bosanskog jezika u bh. entitetu RS, a jezički stručnjaci i političari sastali su se s ciljem da još jednom ukažu da je bosanski jezik činjenica, te da pokušaju iznaći adekvatna rješenja za prevazilaženje diskriminacije Bošnjaka u RS.

Poseban odbor, koga su činili akademik Dževad Jahić (predsjednik), Ramiz Salkić, Sanjin Kodrić, Alen Kalajdžija, Mehmed Pargan i Amela Isanović, definirao je zaključke koji će biti proslijeđeni zvaničnicima u svim institucijama na nivou države i entiteta.

Današnji skup u Banjoj Luci je, kako je saopćeno, uvođenje nove prakse i predstavlja prvi korak u pripremi i organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u RS-u, saopćeno je iz Kabineta potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića.

(FENA/dg)