poznati reditelj na svesrpskom saboru u krušedolu

Emir Kusturica: Cijeli život sam proganjan s ognjišta i Srbija je moja ideja slobode, autonomije..

Front28.05.16, 17:37h

Emir Kusturica: Cijeli život sam proganjan s ognjišta i Srbija je moja ideja slobode, autonomije..
'Narod koji ima velike umjetnike kao naš, ima i veliku slobodu. Srbi imaju individualce koji su promijenili svijet. Savremenoj civilizaciji dali smo naše najveće sinove i kćeri. Malo li je? ', rekao je reditelj

 

Reditelj Emir Kusturica poručio je u besjedi na Krajiškom crkveno-narodnom Svesrpskom saboru "Krušedolska zvona 2016" u Krušedolu da svima treba da bude jasno da je mjera našeg opstanka biti slobodan.

 

"Ja sam cijeli svoj život proganjan sa ognjišta kao i vi, a u životu i mene i vas pratilo je najveće razočarenje - gubitak doma. I vi i ja našli smo ga u Srbiji koja je očigledno i vaša i moja otadžbina, ideja slobode i autonomije. I koliko god se ta sloboda i autonomija sužavala i smanjivala, tu postoji posebna sloboda koju nema niko i koju poštujemo. Ostaću tu da je gradim zajedno sa vama, sa svima onima koji slično misle", poručio je Kusturica u "Krušedolskoj besjedi" koja je pročitana danas na Saboru kod fruškogorskog manastira Krušedol.

 

Kusturica je naveo da od kada misli opsjeda ga sloboda, i sve što je do sada činio bilo je inspirisano slobodnom voljom koju je doživljavao kao granicu u kojoj čovjek ne smije da zaboravi kako te granice sopstvene slobode nikada ne smiju da ugroze prvoga koji stoji do tebe i koji, takođe, želi da bude slobodan.

 

"I ovaj današnji svesrpski sabor Krušedolska zvona, za mene je potvrda da je sve što smo radili, proteklo u znaku borbe za slobodu. Danas ne može a da se ne primijeti, kako je ruta kojom je dvije stotine hiljada Srba iz Krajine bježalo u Srbiju od hrvatske vojske, u najdužoj i najvećoj koloni žrtava etničkog čišćenja poslije Drugog svjetskog rata, ustvari jedan od puteva kojim danas izbjeglice iz Turske nadiru u Evropu. Ja sam uvjeren da je vas 200.000 počišćeno sa teritorije multietničke Hrvatske završnim aktom tandema Starčević-Pavelić. Teoretičar i koljač nisu do kraja, u Drugom svjetskom ratu, sproveli ideju o uništenju srpskih civila pa je to nastavljeno", istakao je Kusturica.

 

On je podsjetio da engleske enciklopedije kažu da je u Jasenovcu ubijeno više od sedam stotina hiljada civila, uglavnom Srba.

 

"Malo koji Hrvat u to vjeruje. I malo ko od njih može da povjeruje da ovo što se desilo u 'Oluji' liči na završni akt tandema Starčević-Pavelić! Jer sud je presudio da Gotovina nije kriv, a aktuelna hrvatska vlast se ne odriče promovisanja ustaške ideologije", naveo je Kustrica u "Krušedolskoj besjedi".

 

"Srbi su svih ovih decenija bili izloženi redovnim napadima, bombardovanjima, genocidu o kome niko ne govori, a dizajnirani smo od međunarodne zajednice kao utočište zla, predstavljeni kao kriminalci, umjesto kao žrtve, jer se, između ostalog, i mi Srbi nismo ujedinili. Sada se i međunarodna zajednica, koja se prema više od milion ubijenih Srba iz Drugog svjetskog rata ponašala indiferentno i navikavala nas na 'humanističke' bombe, sporadično budi da bi ukazala na ponovno hrvatsko promovisanje ustaške ideologije. Ta ista međunarodna zajednica koja je ćutala kada su etnički čišćeni Srbi iz Hrvatske", naglasio je Kusturica.

 

Ali, kaže on, Srbi će nadživjeti sve svoje dušmane jer imaju veliki slobodu.  

 

"Narod koji ima velike umjetnike kao naš, ima i veliku slobodu. Srbi imaju invdividualce koji su promijenili svijet. Savremenoj civilizaciji dali smo naše najveće sinove i kćeri. Malo li je? Raspon u srpskoj tradiciji od prosvetitelja do danas podrazumijeva sve ono što je u civilizovanom svijetu zaštićeno kao ideja o civilizaciji, od ljudi koji patentiraju transformatore za prenos niske i visoke struje do ljudi koji otkrivaju da atmosfera prenosi elektromagnetne talase a zahvaljujući tome mi danas pričamo telefonima, do nobelovca, mladih matematičara i naučnika, višestrukih prvaka svijeta u vaterpolu, košarci, najboljeg tenisera svijeta. Nema manjeg naroda ni većih pojedinaca kao što je to slučaj sa Srbijom", istakao je Kusturica.

 

On je dodao da postoje sve vrste aktivnosti od fizičkih do duhovnih u kojima su Srbi najbolji.

 

"Sada, kada bi počeli da nabrajate najveće pisce koje je Srbija imala - zbunili biste se i mislili da ste negdje u Francuskoj ili u najmanju ruku u Engleskoj. Dakle, kad bi čovjek sad uporedo gledao nas i druge narode, onda bi ustanovio da je identifikacija sa tom nacijom moguća i kroz njegovo kulturno nasljeđe", ocijenio je Kusturica. On je poručio da svima treba da bude jasno da je mjera našeg opstanka biti slobodan.

 

"Sloboda nije ograničena imanjem, nego sposobnošću da se ona prepozna, osvoji u skladu sa obrazovanjem, ali i radom na vlastitom karakteru i da se čovjek i zajednica za nju vječno bore. Najviše zbog tradicije u kojoj je kovana ideja slobode koja nije ni istok ni zapad a jeste i jedno i drugo. Nije nam falilo pameti, pa smo još u 19. vijeku napravili Akademiju nauka, Narodnu biblioteku, Narodno pozorište, banke, dnevne listove..., predano smo pratili ideje civilizacijskog razvoja svijeta, ali naše viđenje slobode je da na putu osvajanja slobode ne zaboravimo braću, sestre, rođake. Da ne izgubimo saosjećanje prema ugroženima, ali ne na način kako to nalažu moderne institucije i profesionalni humanisti, nego duboko ljudsko ukorjenjeno u vjeri i kulturi preko koje je, prema mom uvjerenju, još jedino moguće izvesti dokaz o postojanju Boga", naglasio je Kusturica.

 

Naše viđenje slobode, kaže on, ono koje proističe iz naše kulture, na raskolnom mjestu između velikih svjetova, dalo nam je šansu da na malom ostvarimo velike ciljeve.  

 

"Našu slobodu smo vezali sa istinom a naši najveći umovi učinili su da upravo veliki svijet nije mogao bez nas. Ostavili smo najdublje tragove u evropskoj nauci i umjetnosti. Ako je moja sloboda, ostvarena mojim radom i maštom, bila ideja vodilja za počast koju ste mi podarili da ovaj skup otvorim svojom besjedom, onda vam uzvraćam sa iskrenom zahvalnošću i vjerom da ovaj skup bude podsjećanje na istinu da nikada ne smijemo napustiti načelo slobodnog naroda. Vjerujem da se Bog obraća kroz kulturu i vjerujem da je i Bog kulturnog porijekla", naglasio je Kusturica u "Krušedolskoj besjedi" koja je pročitana na Krajiškom crkveno-narodnom Svesrpskom saboru "Krušedolska zvona 2016".

 

(Nezavisne.com/ DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/em)

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook