110 barova samo u Kantonu Sarajevo

Da li je nargila 'zdravija' od cigarete: Šta to ustvari u sebe uvlače mladi dok 'puckaju šišu iz šege'?!

Hronika24.05.16, 13:55h

Da li je nargila 'zdravija' od cigarete: Šta to ustvari u sebe uvlače mladi dok 'puckaju šišu iz šege'?!
Zakonske zavrzlame i rješenja na stranu, no možda bi onima koji ne znaju (ili znaju premalo) trebalo pojasniti šta je ustvari ta nargila, kako se odjednom pojavila kod nas i koji je njen utjecaj na zdravlje. Zapitaju li se roditelji mladih osnovnoškolaca i srednjoškolaca šta im to dijete satima puši? Zašto taj trend sve više postaje lifestyle brojnih mladih u BiH?

 


U posljednjih nekoliko dana mnogo se prašine u javnosti podiglo oko poslovanja sve brojnijih nargila barova u Sarajevu. Naime, samo na području Kantona Sarajevo posluje ih čak 110, a u njima je zaposleno više od 500 ljudi. 


Tržišno-turistički inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo su u periodu od 9. do 12. maja izvršili nadzor u 25 ugostiteljskih objekata na području općina Stari Grad i Novo Sarajevo koji gostima služe nargilu.


 
U postupku inspekcijskih nadzora su utvrdili da rješenja za rad općinskih organa, kojima je kontrolisanim subjektima dozvoljeno obavljanje ugostiteljske djelatnosti, ne sadrže uslugu pripremanja smjese za nargile i usluživanje gostiju nargilama. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uopće ne poznaje nargilu ni kao djelatnost niti kao pojam, ali nargila barovi niču sve više i više...


Brojne rupe u zakonu, s jedne strane, plus procvat ilegalnih aktivnosti s druge - još jedna klasična bh. priča!


Zakonske zavrzlame i rješenja na stranu, no možda bi onima koji ne znaju (ili znaju premalo) trebalo pojasniti šta je ustvari ta nargila, kako se odjednom pojavila kod nas i koji je njen uticaj na zdravlje. Zapitaju li se roditelji mladih osnovnoškolaca i srednjoškolaca šta im to dijete satima puši? Zašto taj trend sve više postaje lifestyle brojnih mladih u BiH?

 

KRATKA HISTORIJA NARGILE/ ŠIŠE: Historijski izvori kažu da nargila vodi porijeklo iz Indije, a kasnije je preko Irana došla u ostale arapske zemlje, završavajući u Turskoj, u kojoj je bila veoma popularna te postala neizostavni dio njihove kulture. U našu zemlju nargilu su donijele Osmanlije tokom osvajanja. Osmanlije su nargilama dale današnji oblik. Za pušenje nargile koriste se posebne vrste duhana, od kojih je najpoznatiji iranski tamni duhan. Duhan nikad nije suh, on se obično miješa s medom i aromama različitog suhog voća (jabuka, jagoda, kivi, banana, ananas i dr.).

 

KAKO SE STVARA AROMATIČNI UKUS I ŠTA UDIŠETE: Nargilina para dolazi iz posude na samom vrhu nargile ispod ugljena. U toj posudi nalazi se duhan koji se naziva šiša. Taj duhan mora biti vlažan da bi se para stvorila. Okusi su najčešće voćni ali mogu i biti duhanski.Taj duhan može bit nikotinski, ali i ne mora.

 

Zatim, para prolazi kroz dugačku cijev do staklene posude sa vodom na samom dnu nargile i pritom izlazi iz vode i ulazi u crijevo koje služi za inhalaciju. Pušači nargile se izlažu bolestima ako voda nije dobro pročistila paru. 

 

nargila-sarajevo


Nažalost, o negativnom utjecaju ovog popularnog trenda još se uvijek nedovoljno govori. U svijetu brojne zdravstvene međunarodne organizacije upozoravaju na to, a kod nas se ti podaci provuku tu i tamo. Evo nekih od njih, pa procijenite sami.

 

ŠTETAN UTICAJ NA ZDRAVLJE: Svjetska zdravstvena organizacija je sprovela istraživanje koje je pokazalo da je nargila jednako štetna i opasna kao i cigarete. Nijedan metod pušenja zapravo nije zdrav. Iako se puši kroz cijevi i ima nešto manje nikotina od cigareta, ipak se velika količina tog nikotina i kancerogenih stvari udahne i stvara se ovisnost.

 

-  Pušač nargile će udahnuti 1,7 puta više nikotina, koliko traje jedna sesija pušenja u poređenju sa pušačem cigareta čija sesija pušenja traje ne više od 10 minuta.


- Ukoliko više ljudi koristi samo jednu cijev za pušenje, može lako doći do tuberkuloze, hepatitisa te drugih oboljenja.

 

- Da bi nargila gorjela, koristi se ugalj. Prilikom upotrebe nargile, osoba udiše dim koji nastaje sagorijevanjem duhana, ali također i gasove koji nastaju sagorijevanjem uglja. Prilikom sagorijevanja uglja, otpuštaju se visoke koncentracije karbon monoksida, metala i kancerogenih materija.


- Šteta proizlazi i iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i ugljenmonoksida. Proširuju se plućne alveole, smanjuje elastičnost njihovih zidova i funkcionalnost plućnog tkiva, pa u nekim slučajevima izazivaju i ovisnost.


- Visok nivo karbon monoksida može dovesti do oštećenja mozga i nesvjesti

 

Pulmolozi i alergolozi uveliko upozoravaju na štetnost aromatiziranog duhana, ali činjenica je da mladi ne znaju dovoljno o tome. Prošle godine djevojka se u Sarajevu onesvijestila od udisanja nargila dima, a da li je iskustvo pušenja šiše ponovila, ne znamo. No kako god, bilo bi poželjno da se ova tema osvijesti više u bh. društvu kako do sličnih događaja ne bi dolazilo. 

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook