UGROŽENA SLOBODA MEDIJA U CIJELOM SVIJETU

Ovo su mračna i opasna vremena za slobodu mišljenja: Šta danas znači biti novinar?!

Hronika03.05.16, 17:45h

Ovo su mračna i opasna vremena za slobodu mišljenja: Šta danas znači biti novinar?!
U godini 2015. je život izgubilo 110 novinara, 27 novinara-amatera i sedam drugih medijskih djelatnika. Izvještaj je načinjen na osnovi sveobuhvatne ankete i promatranja provedenih u 180 zemalja

 

Izvor: Deutshe Welle/Autor: Helle Jeppesen


"Ovo su mračna vremena za slobodu mišljenja i slobodu medija i za ljudska prava općenito", kaže egipatski odvjetnik i borac za ljudska prava Gamal Eid. Protiv njega i još jednog borca za ljudska prava, Hossama Baghara, vodi se sudski proces u Kairu zbog "nanošenja štete ugledu svoje zemlje". Ishod procesa je neizvjestan.


"Danas je opasno raditi kao novinar ili iznijeti svoje mišljenje u jednom romanu ili na internetu ili u novinama", kaže Eid za Deutsche Welle i dodaje da se to odnosi ne samo na njegovu vlastitu zemlju, već i na cijelu sjevernu Afriku i Bliski istok.


Ova procjena se odnosi na cijeli svijet, pokazuje izvještaj organizacije Reporteri bez granica (RoG). U godini 2015. je život izgubilo 110 novinara, 27 novinara-amatera i sedam drugih medijskih djelatnika. Izvještaj je načinjen na osnovi sveobuhvatne ankete i promatranja provedenih u 180 zemalja.


U ovom izvještaju naslovljenom "Sloboda medija širom svijeta u opadanju" organizacija Reporteri bez granica je obuhvatila negativni razvoj u 2015. godini. "Ne postoji zajednički nazivnik, ali postoji nekoliko stvari na koje se situacija može svesti", rekao je Christoph Dreyer, referent za medije u Reporterima bez granica. On tako govori o "vladama s autokratskim tendencijama kao što je primjerice u Turskoj".


Nagrada DW-a glavnom uredniku Hürriyeta


U Turskoj novinari kritični prema vladi masovno bivaju izvedeni pred sud, a internetske stranice bivaju blokirane. Ovogodišnji dobitnik nagrade DW-a za slobodu govora je glavni urednik Hürriyeta Sedat Ergin koji je, kao i brojni drugi novinari, pred sudom zbog navodne uvrede turskog predsjednika Erdogana. U obrazloženju intendanta DW-a Petera Limbourga navodi se da Ergin dobiva nagradu "predstavljajući stotine novinara u Turskoj koji moraju raditi pod sličnim teškim okolnostima".


U drugim zemljama, poput Rusije, prostor za djelovanje neovisnih medija sustavno se ograničava - i to kako se čini s uspjehom. "Formalno zabrana nema, ali svatko zna što se ne smije reći", piše nezavisni ruski novinar i bloger Aleksander Pljuščev. On radi za kritički orijentiranu televiziju "Eho Moskve" i kao kolumnist za ruski program DW-a. "Kada se jedna posebice hrabra redakcija zatvori ili proda nitko ne prosvjeduje", piše on u svojoj kolumni pod naslovom "Prodavanje slobode mišljenja".


Blogeri riskiraju život


Pokušaji gušenja slobode medija su mnogostruki. U oružanim konfliktima novinari pripadaju među prve žrtve, kaže Christoph Dreyer. U zemljama s ideologijom koja je neprijateljski nastrojena prema medijima, primjerice Saudijskoj Arabiji ili Bangladešu, blogeri riskiraju svoj život ukoliko izvještavaju kritički o prakticiranju vjerskih obreda.


Saudijski bloger Raif Badavi, koji je prošle godine dobio nagradu Saharov Europskog parlamenta, kao i prvu nagradu Freedom of Speech Award DW-a, samo je jedan primjer za to. Nakon što je javno izbičevan u siječnju 2015. godine on boravi u zatvoru kao politički zatvorenik. U svibnju 2014. on je osuđen na deset godina zatvora i na ukupno tisuću udaraca bičem, između ostalog jer je muslimane, kršćane, židove i ateiste označio kao jednako vrijedne.


U Bangladešu su 2015. godine četvorica sekularnih blogera ubijena zbog njihovog rada. Vlasti poduzimaju malo da bi pronašle ubojice.


Borba protiv terora na račun slobode medija


I Dunja Mijatović na razvoj situacije gleda sa zabrinutošću. Od 2010. godine je ona povjerenica za slobodu medija u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i prati razvoj stanja u 57 država članica te organizacije s povećanom zabrinutošću.


"Države članice OESS-a se ne razlikuju bitno od ostatka svijeta kada je riječ o slobodi medija i novinarstva", kaže Mijatović u razgovoru za DW.


Ona navodi da posebice protuterorističke mjere u brojnim zemljama ograničavaju slobodu medija. "Nije riječ o tome da se dovede u pitanje legitimno pravo jedne vlade da se bori protiv terora i drugih prijetnji", naglašava ona. "Ipak to se ne smije događati na račun ljudskih prava i na račun slobode mišljenja. Sloboda medija je bitan dio demokracije."

Pritom ne ograničavaju slobodu medija i ljudska prava samo one zemlje koje i inače imaju demokratske nedostatke. Šestog travnja ove godine Mijatović je tražila na osnovi aktualne sudske presude kanadske vlade da se poboljša zaštita izvora informacija za novinare. Odluku njemačke vlade da, na želju Turske zbog uvredljive pjesme o turskom predsjedniku Erdoganu, dozvoli kazneni postupak protiv satiričara Jana Boemermanna, Mijatović označava "zabrinjavajućom". Osnova za ovu odluku bio je sporni paragraf 103 njemačkoga Kaznenog zakona.


Cyberspace kao ratno poprište


U slobodu medija pripada i internet. Sveukupno je digitalizacija proširila mogućnosti ne samo za profesionalna novinarska istraživanja, već prije svega i za širenje informacija, kaže Mijatović. Ipak, gušenje medija se odavno odvija i digitalno, kaže Mijatović. "Novo ratno poprište slobodnih medija je cyberspace", naglašava Mijatović u razgovoru za DW. "Globalizacija medija i pristup informacijama kao i novi blogeri-novinari čine neke vlade vrlo nervoznima. I one pokušavaju ugušiti tu digitalizaciju", kaže Mijatović.


Reporteri bez granica kritiziraju rastuće digitalno nadziranje medija u SAD-u od strane tajnih službi i oštro kritiziraju proganjanje zviždača tijekom mandata predsjednika Baracka Obame.


Programi za cenzuru u zemljama poput Kine ili Irana blokiraju građanima mogućnost pristupa neželjenim internetskim stranicama. I Turska se služi blokiranjem kritičnih internetskih stranica.


Gubljenje slobode u Africi


U Africi su nove slobode za medije ponovo unazađene. U brojnim zemljama se stanje medija ocjenjuje kao "teško" ili "vrlo ozbiljno".


Burundi se na ljestvici Reportera bez granica nalazi na 156 poziciji. "Novinari koji kritiziraju vladu bivaju često zastrašivani", stoji u izvještaju ove organizacije. Bloger Alain Amrah Horutanga opisuje aktualnu situaciju nakon puča protiv predsjednika Pierrea Nkurunziza u svibnju 2015. godine na sljedeći način: "Ljudi na ulicama se boje izraziti svoje mišljenje, brojni novinari su morali napustiti zemlju ili se suočiti sa suđenjem. Naša sloboda mišljenja je ugrožena, a novinari koji još uvijek žive u Bujumburi moraju se skrivati", kaže Horutanga u razgovoru s novinarom DW-a Ericom Toponom iz Čada.

 

I Topona je nakon uhićenja zbog "ugrožavanja ustavnog poretka" morao napustiti svoju zemlju i od tada živi u Bonnu.


Tunis kao pozitivan primjer


Postoje ipak i pozitivni primjeri kao Tunis. Ova zemlja se na ljestvici Reportera bez granica s prošlogodišnjeg 126 mjesta popela na 96 mjesto. Ni izdaleka nije sve ružičasto, kaže glasnogovornik Reportera bez granica Dreyer.


Novinari koji kritiziraju, bivaju i dalje maltretirani, ali se ipak više ne događaju bezobzirna uhićenja novinara. A novi zakonski okviri daju u najmanju ruku nadu da se ta sjevernoafrička zemlja kreće u ispravnom smjeru.


Sedam zemalja je nepromijenjeno ostalo sasvim na dnu rangliste: Sudan, Vijetnam, Kina, Sirija, Turkmenistan, Sjeverna Koreja i Eritreja.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook