O puštanju lidera SBB-a Fahrudina Radončića iz pritvora je rekao: "Mislim da to ne treba shvatiti kao nešto spektakularno jer se radi o normalnoj stvari. Pritvor se ne određuje kada je neko kriv, nego kao mjera u postupku".

Tegeltijina izjava od prije je glasila: “Neprihvatljiva je situacija u kojoj članovi Predsjedništva BiH daju izjave kojima sugerišu pravosuđu kakve odluke u kom predmetu da donesu". Na pitanje koliko su izjave vrha države u ovom slučaju uticale na sam slučaj je rekao je on to već nekoliko puta rekao te je dodao: "Jasno mi je da se političari međusobno poznaju i da mogu imati simpatije, ili da mogu imati nekakav osjećaj sažaljenja zbog neke životne situacije, no činjenica jeste da ne smije biti uticaja predsjednika izvršne vlasti. Naravno, imali ste situaciju da su se susrele dvije političke partije i da je rezultat tog susreta bio da bi se neko trebao braniti sa slobode. Mislim da to stvara jednu percepciju da postoji mogućnost da nosioci izvršne vlasti utiču na odluke pravosdunih organa što zaista nije tačno. Oni nemaju uticaj", konstatovao je Tegeltija.

O pritiscima javnosti na rad pravosuđa je kazao: "Pritisak javnosti je nešto očekivano kad se radi o ljudima koji su poznati u javnosti, a u ovom slučaju lideri političkih stranaka. Pritisak postoji i onda kad se stvaraju unaprijed neke teorije zavjere pa se omalovažava rad pravosuđa. Euforija ne treba da postoji ni kada se osumnjičeni stavljaju u postupak ni kada se oslobađaju. Postoje dvije važne činjenice a to su: jednaka pravna pravila kad se nađu pred pravosudnih institucijama i podjela vlasti na pravosudnu, sudsku i izvršnu vlast i ukoliko dođe do odstupanja, vi ste u problemu sa vladavinom prava".

Jučer je održan ministarski sastanak u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Na pitanje šta predviđa reforma pravosuđa je odgovorio: "Na sastanku je dogovoreno da će se već naredne sedmice održati dvodnevni sastanak kako bi se tehnički pokušalo iznaći rješenje. Ostalo je još jedno pitanje, odnosno pitanje nadležnosti i proširenje nadležnosti Suda BiH. Kad govorimo o proširenoj nadležnosti, ona se ekspandira na krivična djela iz krivičnih zakona entiteta i Brčko distrikta. Trenutno postoji takva mogućnost Suda BiH i to treba da se objektivizira da bi se unaprijed jasnije znalo pod kojim uslovima Sud BiH može da preuzima iz krivičnih zakona entiteta. Ovdje se ne pregovara da li treba da postoji Sud i Tužilaštvo već kakve će biti odredbe u krivičnim zakonima ovdje i u entitetu".

Jedan od mnogih, ali sigurno među najvećim problemima u BiH je korupcija. O borbi protiv korupcije je kazao: "Korupcija je problem svih zemalja u tranziciji, regiji i BiH, a kod nas je gorući problem. Nesporan je zahtjev da se rak-rana društva suzbije i da se dovede u mjeru da je stavimo u sferu ekcesa. Imamo dva zahtjeva u borbi protiv korupcije - procesuiranje i s druge strane potrebu da održimo osnovni postulat krivičnog prava - da je svako nevin dok ne se ne utvrdi drugačije. Moramo pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve građane BiH".

Da li je efikasan sudski sistem u BiH i da li postoje presude koje nisu završene iz nekih razloga je rekao: "Ja bih rekao da nismo dovoljno efikasni, ali da jesmo. Sistem je puno efikasniji nego što je bio prije pet godina. Imamo puno manji broj slučajeva koji su neriješeni. Imamo i specifične probleme a to su predmeti ratnih zločina koji opterećuju pravosuđe BiH i resurse. Ti predmeti su nam izuzetno važni, a dolazi do odlazaka ljudi, umiranja. Svi predmeti iz Kategorije dva su već završeni iz Haškog tribunala. Povećan je broj onih koji su procesuirani".

Na pitanje da li su svi jednaki pred zakonom i ima li nedodirljivih je odgovorio: "Osnovni postulat kojem teže sve zemlje u regionu jeste vladavina prava. U sistemima u kojima postoji vladavina prava je činjenica da su svi građani jednaki pred zakonom kad učine krivično djelo. U stvarnom životu, kad su sudovi i tužilaštvo u pitanju, nema nedodirljviih a to se i pokazalo kada su se poznata imena našla u sudskim procesima. Samo procesuiranje tih ljudi pokazuje da prevazilazimo komunistički princip".

Kazao je i da je saradnja u regionu izuzetno dobra, jer svi imaju iste ciljeve, a to je da je vladavina prava osnovni postulat.

O slučaju zabrane nošenja vjerskih obilježja zaposlenim u pravosudnim institucijama je izjavio: "BiH je putem svojih zakona prepoznala da privatna prava ograniči za nosioce pravosudnih u cilju njihove vizuelne neutralnosti. S obzirom da je BiH sekularna država i da zakon slijedi taj sekularni koncept, ja neću ulaziti u motive zakonodavca".

O tome da li su istrage koje vode novinari te objavljuju u medijima pogubne za rad je rekao kako to definitivno otežava rad pravosuđa zato što se na neki način s takvim radom narušava i ne poštuje u cjelosti presumpcija nevinosti koja se mora poštovati. "Sudovi i tužilaštva je naravno poštuju, ali dolaze pod stigmatizaciju javnosti. Pod takvim pritiskom je teško raditi", priča Tegeltija.

O moćnicima koji izlaze na slobodu nakon plaćene visoke kaucije i da li postoje pritisci moćnika na sudije je komentarisao: "Kad su u pritvoru i kada su kaucije u pitanju, ljudi moraju shvatiti da pritvor nije kazna nego proces u vođenja postupka, odnosno mjera da neko ne pobjegne i da ne utiče na svjedoke i to ne znači da će u postupku biti oglašen krivim. Onaj koji ima više moći ima bolju odbranu, a kaucija se određuje u odnosu na pojedinca - nekome kaucija iznosi milion maraka, a nekome od 5.000 ili 10.000 maraka".

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)