Prema policijskim evidencijama, u Sarajevu trenutno postoji 20-ak profesionalnih džeparoša koji uz sebe često imaju još nekolicinu pomoćnika.

"Ima dosta džeparoša romske nacionalnosti koji u taj posao uvode svoju djecu. Obično majka kćerku ili sina godinama sa sobom vodi i oni joj služe kao paravan. Mete najčešće ne smatraju da im je prijetnja majka s dvoje djece. Ali kad dođu kod nas i kad im pokažemo bazu podataka, kažu da su tu ženu vidjeli u blizini prije nego što su opljačkani.

Međutim, problem kod džepnih krađa je u tome što oštećeni tek nakon što izađe iz gradskog prevoza ili se odalji od džeparoša, shvati da je opljačkan. Naknadno ovdje kod nas vraća film i govori da je nekoga od džeparoša vidio u blizini. Međutim, to na sudu nije dokaz", kažu mlađi inspektori u MUP-u Kantona Sarajevo Merkez Bihorac i Muamer Ibišević.

Nakon što oštećeni shvate da su opljačkani, trebaju otići u prvu policijsku stanicu i obratiti se policiji. Ako ste vidjeli osumnjičenog, policija vam ponudi fotoalbume i možete da prepoznate džeparoša. Nakon što se utvrdi koji je džeparoš počinio krađu, policija ga pozove na saslušanje i sačini se zapisnik o prepoznavanju. 

"Po zakonu, džeparoš ima pravo na advokata. Malo 'jači' džeparoši imaju svoje advokate, dok ostali uglavnom uzmu nekog sa liste po službenoj dužnosti", pojašnjava Bihorac.

Jednog od najboljih sarajevskih džeparoša zovu Babuka. To je naočit, 56-godišnji čovjek gospodskog držanja, koji na posao ide u odijelu i sa kravatom. Tu su još Kemo Hrvović (nedavno uhapšen "zbog džepa"), Samir J, Avdo M, Rambo (koji je nedavno došao iz Italije), Mirsad T, zvani Deba, izvjesni Hadžimuratović, Šera, te žena po imenu Gorana, zvana Žuta. Ona se često može vidjeti u tramvajima u društvu 3-4 čovjeka.

Prema operativnim podacima, sa suprugom Nedžibom Z. radi obično na Baščaršiji, ali oni se često mogu vidjeti u tramvajima kojim idu do pijace na Otoci. Pored njih, na području Baščaršije operiše i Zehra H, a na Alipašinom Polju Senad M. (koji povremeno radi sa Goranom). Pokazujući slike džeparoša, inspektori spominju i momka iz Visokog koji često dolazi u Sarajevo i džepari. Naši sagovornici spominju prijeratnog džeparoša koji se tim poslom bavio i nakon završetka rata, ali je potom otvorio kafanu i krenuo sa legalnim biznisom. 

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)