Tokom debata učesnici su naglasili da je neophodno iskoristiti priliku koju pružaju reforme koje je podržala EU. Također, panelisti koji su prezentirali analize i preporuke Sporazuma za rast i zapošljavanje istakli su da je ovaj dokument pokazao pravac u kojem bi se trebala kretati bosanskohercegovačka privreda i da je identificirao stvari koje bi trebalo promijeniti, ali su i dodali da niko neće iznijeti reforme u ime zemlje: to je posao koji lideri i zvaničnici moraju obaviti uz podršku šire društvene zajednice.

 
Na debatama kojima je prisustvovalo 1550 građana istaknuti su osnovni problemi bh. ekonomije: nezaposlenost, korupcija, nedostatak posla i investicija, neusklađenost tržišta rada i obrazovanja s jedne strane i edukacije i obuke s druge strane, slaba institucionalna podrška privatnom sektoru, loše usmjerena socijalna davanja.

Na debati u Istočnom Sarajevu, jedan od učesnika je istakao da ne smijemo propustiti šansu da podržimo ove reforme koje predstavljaju suštinu Sporazuma, a koje su uvijek stavljane u drugi plan u odnosu na neka politička pitanja.

Na istoj debati panelisti su ocijenili da skupovi ovakve vrste daju mogućnost građanima da nauče više o mjerama koje bi trebalo poduzeti kako bi se došlo do krajnjeg cilja, a to je bolji život za sve u BiH. Učesnici su ukazali i na to da se moraju poduzeti koraci kako bi se mladima olakšalo pokretanje vlastitog biznisa, ali i da u tome još ima previše administrativnih barijera.

Ne smijemo propustiti šansu da podržimo ove reforme koje predstavljaju suštinu Sporazuma, a koje su uvijek stavljane u drugi plan u odnosu na neka politička pitanja...

Da šansu treba dati mladima bila je i jedna od tema panel diskusije u Foči, ali rješenje za ovaj i druge probleme mogu se naći samo u širem kontekstu smanjenja nameta sa kojima se suočavaju bh. firme i u reformi tržišta rada i obrazovnog sistema.

U Bijeljini je, također, ocijenjeno da sadašnji poslovni ambijent ne stimulira mlade u pokretanju vlastitog biznisa, što se smatra jednom od glavnih mogućnosti za smanjenje nezaposlenosti. Ljudi koji pokreću vlastiti biznis, pored ideje moraju imati i finansijski podsticaj da bi opstali, ali i razumijevanje lokalnih vlasti koje bi im povoljinijm ambijentom omogućile da taj biznis i uspije.

U Trebinju je navedeno kako ekonomska pitanja ne predstavljaju prioritet ni 20 godina nakon završetka rata u BiH. U socioekonomskim reformama trebaju učestvovati lokalne vlasti, civilno društvo, međunarodna zajednica i predstavnici političke zajednice. Činjenicu da se napokon priča o ekonomskim pitanjima i da je poslovna klima pozitivna, svakako treba iskoristiti.

Činjenicu da se napokon priča o ekonomskim pitanjima i da je poslovna klima pozitivna, svakako treba iskoristiti...

Jedna od oblasti u kojoj je nužna reforma, poruka je građana, jeste i javni sektor. Na skupu u Travniku kritizirana je glomazna administracija. Izlagači su ocijenili da  se birokratski aparat samoopslužuje umjesto da opslužuje biznis i građane kako bi se stvorile nove vrijednosti. Jedna od negativnih posljedica ovog je da većina mladih šansu za posao traži u javnom sektoru i bježi od privrede.     

U Brčkom je istaknuto kako je korupcija proteklih 20 godina uzurpirala ekonomiju i da bh. lideri imaju milione, dok je većina stanovništva na ivici siromaštva.  
U Doboju je ocijenjeno da nema reformi bez žrtvi, ali da je od velike je važnosti da zahtjev za promjene dođe od građana. Odgovornost je na građanima, EU neće uraditi  njihov posao, može im samo dati podršku.

Panel diskusija u Tuzli

U Tuzli je siromaštvo ocijenjeno zajedničkim neprijateljem svih građana ne samo u BiH, nego u širem regionu. Svaki put kojim se krene je bolji od ovog na kojem je zemlja sada i ljudi su mišljenja da je krajnji trenutak da se u BiH nešto uradi. Pri tome to ne smiju biti polovična nego sveobuhvatna rješenja.

"Mini sajam zapošljavanja i karijera" organiziran u svakom gradu nakon predstavljanja "Sporazuma za rast i zapošljavanje" pružio je priliku tražiocima posla da iskažu svoju motivaciju, konkretno znanje, sposobnosti i vještine i apliciraju za otvorena radna mjesta. Pri tom je svaki mini sajam dao odličnu priliku nezaposlenim da se  predstave u najboljem svjetlu i ugrabe svoju priliku za posao. Oko 258 izlagača prezentiralo je 680 otvorenih radnih mjesta u 15 gradova. Izlagači su pri tom identificirali trend da većina tražioca posla želi da radi samo u gradovima u kojima žive i samo na pozicijama koje odgovaraju njihovoj stručnoj spremi bez fleksibilnosti.

Svaki put kojim se krene je bolji od ovog na kojem je zemlja sada...

Pozitivan aspekt ove inicijative bila je činjenica da su poslodavci dobili priliku da informiraju tražioce posla o projekciji otvorenih pozicija.  Mini sajmovi zapošljavanja i karijera pomogli su da se promovira kultura aktivnog traženja posla. Mnogi nezaposleni, posebno mladi, nisu bili upoznati sa prilikama u kojima se može stupiti u direktan kontakt s poslodavcem i saznati sve o otvorenim radnim mjestima.

Iz debata je bilo jasno da postoji veliki interes javnosti za poboljšanje ekonomije u cijeloj BiH. Izazov je sada pred vlastima da odrede prave politike i mjere kako bi se to ostvarilo.

(DEPO PORTAL/aa)