Nedoumice oko najava gradnje Pelješkog mosta ne jenjavaju niti nakon opetovanog izjašnjavanja glavnih aktera u tom predmetu. Procedura odlučivanja o sufinanciranju od strane Evropske unije o kojem presudno ovisi mogućnost izgradnje, još nije ni započela. Čeka se službena aplikacija Hrvatske prema Evropskoj komisiji, no nju je moguće podnijeti tek na jesen, kad se okončaju prethodne nužne faze planiranja. Decidirane najave o sigurnoj gradnji iz Vlade Republike Hrvatske stoga se i dalje u javnosti dočekuju s oprezom. Podsjećamo, prema najnovijim procjenama sam most – bez pristupnih cesta, vijadukata i obilaznica – koštao bi oko 200 miliona eura, a od EU-a se očekuje između 75 i 85 posto udjela u toj svoti.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić je s tim u svezi na konferenciji za novinare od 17. jula izjavio kako „nitko ne bi ništa najavljivao da novac nije osiguran“. Štaviše, i hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio: “U pravu smo danas kada kažemo da će se taj most graditi.“ Ti su istupi naročito kontrastirani riječima glasnogovornika Evropske komisije (EK) Jakuba Adamowicza koji je pojasnio: „To što se sada govori, preuranjeno je. Za nas je to samo hrvatsko stajalište, ali vrlo je jasno da iz perspektive EK-a odluka još nije donesena.“ Ipak, proturječja otvaraju prostor za sumnju da je nekakav dogovor postignut mimo javnosti i propisane procedure.

Jaspers krije rješenje?

U hrvatskoj javnosti se špekulira da bi takva jedna eventualna trgovina poslužila aktualnoj vlasti u Hrvatskoj u predizborne svrhe. Nije dakako poznato što bi zauzvrat dobila druga strana, ona u Bruxellesu, ali je za strahovati da pogodba ne bi bila isplativa u pogledu javnog interesa. „Nikakvih neformalnih dogovora nema“, odgovorili su na upit Deutsche Wellea pisanim putem iz glasnogovorništva Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH, „niti se cijeli projekt provodi temeljem nekakvih neformalnih obećanja. Ovo je vrlo ozbiljan i značajan projekt (rješavanje pitanja povezivanja razdvojenog teritorija Hrvatske) u koji su od prvog dana, po propisanim procedurama, uključene Evropska komisija i Republika Hrvatska, i sve što se radi unazad dvije godine radi se javno i transparentno.“

Napomenuto nam je da je citirani glasnogovornik EK-a zapravo reagirao na novinarsko pitanje je li Hrvatska predala aplikaciju i da je isključivo na to odgovorio negativno, kako je uostalom činjenice prezentiralo i ovo ministarstvo. Ipak, nisu razjašnjeni precizno značenje i porijeklo gore istaknutih riječi Hajdaša Dončića i Milanovića.

Ako, dakle, vodeći vladini protagonisti u ovome iskreno iskazuju (pre)naglašeni optimizam, a ne radi se o izvanproceduralnoj i tajnoj nagodbi, odgovor bi se mogao kriti u odnosima pod okriljem Jaspersa, specifičnog partnerstva EK-a s bankama koje pruža potporu sličnim projektima zemalja članica EU-a.

Pogoršanje odnosa Hrvatske i BiH

U okviru Jaspersa omogućeno je savjetovanje tih zemalja u, prema potrebi, svim fazama projekta uoči odlučivanja o sufinanciranju. Drugim riječima, posrijedi je navođenje u kojem može postati zaista podosta jasno koliko je projekt perspektivan iz gledišta EK-a. Jer, sama činjenica da je netom dovršena studija o izvedivosti gradnje Pelješkog mosta naklona takvom rješenju povezivanja hrvatskog teritorija, a na koju se pozivaju iz Vlade RH, ne govori mnogo. Poznato je da su takve studije često napisane klijentelistički spram vladama koje angažiraju njenog izvođača. Primjer je jedna predstudija u ovom projektu koja je 2013. upravo tako bila kritizirana zbog pristranosti prema naručitelju, Vladi RH.

No, dok se Hrvatska bavi svojim unutarnjim pogledom iz Jaspersa, relacije oko Pelješkog mosta kompliciraju se posljednjih dana reakcijama iz Bosne i Hercegovine. O tome smo porazgovarali s jednim sugovornikom iz visokih vladinih krugova u BiH, a koji je želio ostati neimenovan. Prema njegovim riječima, službeno Sarajevo nema spoznaja o neprincipijelnim dogovorima između Zagreba i Bruxellesa u ovom predmetu, ali je itekako sklono podsjetiti susjeda da još nije riješeno pitanje razgraničenja na moru među dvjema zemljama, prvenstveno izlaska BiH na otvoreno more. O tome svjedoči i evidentno zaoštrena javna komunikacija na ministarskoj razini između RH i BiH u protekloj sedmici. Pelješki most bi tako po interpretaciji iz BiH eventualno prelazio preko bosanskohercegovačkih voda, što definitivno nije problem koji se može premostiti samo arhitektonski.

(Dw.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)