Jedan od njih je i najnovija publikacija analitičara američkog VOX-a koja razmatra vjerojatnost izbijanja oružanog sukoba između SAD-a i Rusije, u kojoj glavnu ulogu detonatora ili okidača igra pribaltička državica Estonija od svega 1,3 milijuna stanovnika i brojnom ruskom manjinom.

U istoj publikaciji piše: „Estonija, uz Latviju i Litvu, … predstavljaju države koje se nalaze na krajnjem istoku Europe, uz granicu s Rusijom. One su bile dio SSSR-a. Iste države predstavljaju mjesto gdje, po zabrinutosti zapadnih analitičara, može početi treći svjetski rat.“

U članku se upozorava na riječi profesora međunarodnog prava Carleton Universitya iz kanadskog glavnog grada Ottawe Stevena Saidmana, koji smatra kako će epicentar praktično bilo kakve potencijalne svjetske krize biti mala država, dok su razni politolozi već ranije naglašavali kako je upravo „pribaltika“ „ahilova peta“ NATO saveza.

Izbor Estonije kao detonatora uvjetovan je, s jedne strane činjenicom kako oko četvrtine njezinog stanovništva čine etnički Rusi. Pri tom analitičari VOX-a vuku paralelu s jugoistokom Ukrajine gdje značajni udjel stanovništva čine Rusi ili ruskojezični Ukrajinci. S druge strane, Estonija je, za razliku od Ukrajine članica NATO-a i suglasno 5. točci statuta te organizacije, bilo kakav napad na jednog člana NATO-a predstavlja napad i na sve ostale članice. U svezi s tim, kaže se dalje u članku, „upad“ Rusije isprovocirat će SAD i većinu europskih država na objavu rata Moskvi. Prema mišljenju novinara VOX-a, u baltičkim državama trenutačno se provodi neviđena vojna aktivnost od vremena Hladnog rata.

„To je klasični primjer onog što politolozi nazivaju dilemom sigurnosti: svaka od strana smatra svoja djelovanja kao obrambena, a aktivnosti protivnika tretira kao napadačke. Obje strane odgovaraju na očekivane provokacije protivnika još većom eskalacijom“, pišu analitičari Voxa. Na taj se način rađa samoproizvodnja konflikta u kojemu se s visokom vjerojatnošću može isprovocirati rat, kao što je to bilo i u slučaju Prvog svjetskog rata.

VOX, sukladno svojoj teoriji, donosi i „ratni panel“ tj. ilustraciju scenarija rata između Rusije i NATO-a u baltičkoj zoni, u kojoj vjerojatnost ishoda ovisi o posljedičnim djelovanjima igrača. Analitičari pretpostavljaju kako središnja točka koja vodi k otvorenom sukobu mogu biti prosvjedi ruske etničke zajednice u estonskom gradu Narva, smještenog uz samu granicu s Rusijom. Prvi korak čini NATO u kojeg su dvije varijante: diplomatski poziv za smirivanje, ili brzi ulaz vojnog kontingenta zbog zabrinutosti od „ruskog upada“. Dalje sve ovisi o odgovoru Moskve: ukoliko Rusija uključi svoje oružane snage kao odgovor, ne isključuje se varijanta kako slučajnog tako i namjernog sukoba dviju vojski. U tom slučaju počeo bi otvoreni rat između Rusije i Sjeveroatlantskog saveza u Estoniji.

U članku se kaže, ukoliko „sukob u Narvi“ uđe u zamrznutu fazu, a konfliktni teritorij postane sporna provincija s čvrstim vezama s Rusijom, to bi značilo javno pokazivanje nesposobnosti NATO-a odgovoriti načelima kolektivne obrane i blok bi se raspao. Rusija bi u takvom scenariju ponovno zagospodarila istokom Europe, kaže se u istom članku.

Scenarij VOX –a također razmatra i varijantu atomskog rata za koji navode četiri opcije razvitka događaja, a svaki od njih uključuje pogibiju milijuna ljudi i pobjedu jedne od dviju strana. Prema najlošijoj varijanti, kao rezultat nuklearnog sukoba nastupit će „atomska zima“ na planetu i kraj života.

Scenarij sukoba Rusije i NATO-a možete pogledati ovdje

(dnevno.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)