1. Grčka povijest puna je dužničkih kriza, a prva je zabilježena još u u IV. stoljeću p.n.e., u eri koju su obilježili Platon, Aristotel i Aleksandar Veliki. Tada je 13 grčkih polisa uzelo pozajmicu od Hrama u Delosu. Većina njih nikada nije otplatila dug i hram je ostao bez 80 posto posuđenog kapitala.

2. Pet dužničkih kriza buknulo je u razdoblju suvremene Grčke

- 1826. za vrijeme grčkog rata za neovisnost od Osmanskog carstva

- 1843. Grčka je obustavila otplatu kredita iz 1832. jer je ta sredstva potrošila na vojsku i održavanje na vlasti bavarskog princa Otta

- 1860. je poslije stečaja Grčka izbačena sa međunarodnih financijskih tržišta sve do 1878.

- 1894. kada su se tržišta ponovo otvorila, kreditori su Grčkoj posuđivali ogromne svote, a vlada je obustavila otplatu 1893.

- 1932. razdoblje Velike depresije

3. Devedeset godina, gotovo polovinu vremena od stjecanja neovisnosti od Osmanskog carstva 1830. godine, Grčka je bila u financijskoj krizi. Grčkoj borbi za neovisnost pomogle su intevencije Velike Britanije, Francuske i Rusije.

4. Korupcija je, prema procjenama, koštala Grčku 8 do 10 posto BDP-a godišnje. Veliki dio toga otpada na obične građane u svakodnevnim aktivnostima. U istraživanju iz 2010. stoji da je petogodišnji proračunski manjak mogao biti prosječno manji za 4 posto BDP-a kada bi Grčka barem u stanovitoj mjeri kontrolirala korupciju.

5. Poduzetnici u Grčkoj izdvajaju više od 100 posto prijavljenog prihoda za servisiranje potrošačkih kredita. Analitičari iz toga zaključuju da poduzetnici ne prijavljuju pun iznos svojih prihoda. Izbjegnuta obaveza plaćanja poreza u poduzetničkom sektoru 2009. iznosila je ukupno 39 milijardi eura.

6. Manje od polovice (49,7 posto) mladih i radno sposobnih Grka je nezaposleno

Prošle godine nezaposlenost mladih iznosila je 56,4 posto, a ukupna stopa nezaposlenosti od ožujka 2015. iznosi 25,6 posto. Rekordna nezaposlenost zabilježena je 2013. godine (28 posto). Čak 63,5 posto Grka od 18-34 godine starosti i više od polovice onih od 25 do 34 godine stanuje kod roditelja, pri čemu je taj trend u porastu.

7. Svega 23,9 posto grčkog stanovništva mlađe je od 24 godine. Za usporedbu, taj udjel u Saudijskoj Arabiji iznosi 47 posto. Stanovništvo stari: svega 9,8 posto Grka ima 15-24 godine, dok je 32,9 posto starije od 55 godina. Žene u prosjeku rađaju 1,3 dete.

8. Grčka je gotovo pet puta veća od američke države Massachusetts, ali je BDP Massachusettsa dvostruko veći od grčkog.

Grčki BDP iznosi 242,2 milijarde dolara, dok je BDP Massachusettsa 420,75 milijardi dolara. Massachusetts se prostire na 27.336 kvadratnih kilometara, a Gčka na 131.957 kvadratnih kilometara.

9. Grčka ekonomska kriza je gora nego na vrhuncu američke Velike depresije.

10. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja, nakon Španjolske i Italije. Od 300.000 tona godišnje, 90 posto se izvozi u EU. Godišnja proizvodnja maslinovog ulja odgovara težini 1.575 plavih kitova. Neka od stabala maslina zasađenih u Grčkoj u 13. stoljeću i danas rađaju.

(jutarnji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)