Koliko je uznapredovao genetski inžinjering

Roditelji će birati bebe iz kataloga: 'Ne smije biti alergičan na nešto. Neka bude pametan. I lijep. I vrhunski sportaš...'

Hronika28.05.15, 17:46h

Roditelji će birati bebe iz kataloga: 'Ne smije biti alergičan na nešto. Neka bude pametan. I lijep. I vrhunski sportaš...'
Bliži se dan kada će budući roditelji moći svoj dijete birati iz kataloga, kombinirajući željeni niz odlika

 

 

Područje bio-inženjeringa postalo je grana medicinskih istraživanja koja otvara brojne etičke i moralne dileme u pogledu pitanja koliko daleko smo spremni ići s genetičkim modificiranjem svojih potomaka i ljudske rase. Skupina kineskih znanstvenika prošlog je mjeseca objavila da su "uredili" DNK u nukleusu ljudskog embrija. Prvi rezultati nisu baš oduševili, jer je uspješno modificirano samo četiri od 86 jajašaca. Međutim, profesor George Church s Harvarda vjeruje da će za pet do sedam godina biti moguće mijenjati nizove DNK za potrebu genetskog inženjeringa beba.

 

Cijeli proces počeo je zapravo 1988. u Londonu, gdje su u bolnici Hammersmith krenuli s postupkom pre-implantacijske getetičke dijagnose (PGD), s ciljem da omogući liječnicima "dizajniranje" bebe koja neće nositi gene s nekim naljednim bolestima. PGD započinje s in-vitro oplodnjom i omogućava roditeljima da provjere nema li embrij neke loše gene prije nego što se implantira u majku. Od tada je pomoću PGD-a rođeno više od 12 hiljada beba. Predviđa se da će ova metoda u budućnosti biti posve uobičajena pojava i da će se redovito koristiti, poput amniosinteze, testa kojim se prije rođenja provjerava ima li fetus kakve abnormalnosti.

 

Mnogi roditelji već koriste PGD za odabir spola svog nerođenog djeteta. Prije šest godina jedna je američka klinika ponudila čak parovima da odaberu neke fizičke odlike svojih beba, što su kasnije povukli.

 

No, u septembru 2013. biotehnološka kompanija 23andMe je dobila patent za proizvod koji omogućava budućim roditeljima "da odaberu donora i vide druge moguće fenotipe hipotetičkog djeteta koji bi nastao od gameta donatora i prihvatitelja, kao što su netolerancija na alkohol i laktozu, ili rad mišića i druge fenotipove."

 

Dakle, bliži se dan kada će budući roditelji moći svoj dijete birati iz kataloga, kombinirajući željeni niz odlika.

 

Jedina kočnica za razvoj fantazija u tom smjeru je činjenica da uz bilo koju od postojećih tehnika gene možete dobiti izborom samo onih postojećih koji se nalaze u jajašcu i spermi. No, ukoliko genska terapija zaživi u praksi, roditelji budućnosti bit će u prilici ugrađivati u potomstvo gene po vlastitom izboru.

 

Na taj način "proizvodili" bi se, primjerice, vrhunski atletičari s poznatim odlikama još prije rođenja. Obzirom na sadašnje stanje na kompetitivnim sportskim arenama, pitanje je do čega bi to dovelo. Danas se igrači prodaju sve mlađi i mlađi, hoće li sutra imati ugovor još i prije nego li se rode?

 

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook