ŠTA PIŠU NOVINE/ IZABRANO SA RAZLOGOM

Državni trutovi na čelu sa sindikalnim demagogom Salihom Kruščicom protiv reforme poreza na plate

Front24.04.15, 22:24h

Državni trutovi na čelu sa sindikalnim demagogom Salihom Kruščicom protiv reforme poreza na plate
Salih Kruščica, predsjednik Sindikata državnih službenika Federacije BiH, oštro se usprotivio ideji federalne Vlade o uvođenju progresivne stope poreza na dohodak; Slobodna Bosna u svome najnovijem broju otkriva zašto se samo činovnički sindikat buni protiv reforme i kakva je poreska praksa u državama Evropske unije

 

Standard uposlenih u javnom sektoru BiH ne zaostaje za standardom najbogatijih država Evropske unije, mada je bruto domaći proizvod (BDP) naše države ravno sedam puta manji od prosjeka Evropske unije! Žalosno oskudni bruto domaći proizvod očigledno je nepravedno podijeljen: realni sektor jedva drži glavu iznad vode, dok u isto vrijeme glomazni, korumpirani i tromi državni aparat troši glavninu nacionalnog dohotka na održavanje svog nerealno visokog standarda. Čak i pod cijenu kreditnog zaduživanja -ako novca nema u državnoj kasi, ima ga u Međunarodnom monetarom fondu, pri čemu se sav novac iz kreditnih aranžmana s MMF-om do zadnje marke „investira“ u održavanje materijalnog standarda činovničkog aparata.

 

PRAVEDNIJA PODJELA DOHOTKA

 

No, prva ozbiljnija reforma kojom Vlada Federacije BiH, s novim premijerom Fadilom Novalićem na čelu, pokušava barem djelimično korigirati nepoštenu i nepravednu podjelu društvenog bogatstva u dijelu bh. javnosti dočekana je na nož. Desetak dana nakon što je preuzeo premijerski mandat, premijer Novalić je izašao s prijedlogom da se poveća porez na dohodak svima onima koji zarađuju više od prosječne plaće u državi: umjesto dosadašnjih 10 posto, ubuduće bi plaćali 17 posto na neto plaću.

 

Iako je riječ o sitnoj, skoro simboličnoj korekciji poreske politike, Novalićev prijedlog dočekan je na nož, pri čemu naravno najglasnije protivljenje dolazi iz Sindikata državnih službenika. Njihov predstavnik Salih Kruščica kazao je za Dnevni avaz da je Novalićev prijedlog „neshvatjiv i neprihvatljiv“.

 

„Kada potrošačka korpa raste, kada troškovi života rastu, vlast se odlučuje na nove namete. Umjesto da razvijaju način zapošljavanja, da imamo veći broj zaposlenih kako bismo imali i više doprinose, oni se odlučuju na ishitrene poteze koje niko ne razumije“, zakukao je sindikalni vođa federalnih činovnika Salih Kruščica, očito svjestan da će ova mjera najviše pogoditi privilegirani sloj državnih službenika i namještenika. Zanimljivo, niti jedan drugu granski sindikat - koji štiti prava radnika u trgovini, rudnicima, metalurgiji, drvnoj, grafičkoj ili tekstilnoj industriji, nije se usprotivio predloženom modelu oporezivanja dohotka. Reagirao je samo čelnik Sindikata državnih službenika, dakle onih koji odlično žive na grbači realnog sektora i kojima ne pada na pamet da vlastiti standard makar djelimično usklade sa standardom onih koji rade u proizvodnji. To je najbolji dokaz da je Novalićev prijedlog o korekciji poreske politike pogodio „u sridu“ problema.

 

SINDIKALNI DEMAGOG

 

Naravno da je čelnik Sindikata državnih službenika u pravu kada demagoškim frazama zagovara otvaranje novih radnih mjesta, ali to još uvijek ne znači da ne treba na pravedniji i pošteniji način podijeliti nacionalni dohodak, ali i teret ekonomske krize u kojoj se BiH nalazi već dugi niz godina. A činovnički aparat države zapravo je jedini sektor bh. društva koji ekonomska kriza nije ni dotakla: njihove su plaće jednako redovne, čak i onda kada je svakom četvrtom preduzeću iz realnog sektora blokiran račun zbog poslovne nelikvidnosti koja poprima pandemijske razmjere. Manjak novca u državnoj kasi ne rješava se kresanjem potrošnje i usklađivanjem rashoda s realnim prihodima, nego se rješava kreditnim zaduživanjem preko trezorskih zapisa i obveznica, ili novim zaduživanjem kod Međunarodnog monetarog fonda.

 

Prijedlog Vlada Federacije BiH o korekciji poreske politike, na način da veći porez plaćaju oni koji imaju više, na tragu je prakse u praktično svim evropskim državama, osobito onim u sastavu Evropske unije. U susjednoj Hrvatskoj, koja je svoj poreski sistem još prije desetak godina prilagodila evropskoj praksi, uveden je takvozvani progresivni porez na dohodak, sa čak tri poreske stope: od 12 posto, od 25 posto te od 40 posto! Najnižu poresku stopu od 12 posto plaćaju svi zaposleni u Hrvatskoj čija je neto plaća ispod 3.600 kuna, višu poresku stopu od 25 plaćaju oni čija su mjesečna primanja ispod 10.000 kuna, dok najvišu stopu poreza, čak 40 posto, plaćaju svi koji mjesečno zarađuju više od 10.000 kuna. Hrvatska je po visini poreza u samom evropskom vrhu, no niti u jednoj državi Evropske unije najviša poreska stopa nije ispod 30 posto, što je upola manje od stope koju je predložila Vlada Federacije BiH.

 

(Integralni tekst pročitajte u printanom izdanju Slobodne Bosne, od četvrtka, 23. aprila)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook