Očekuje se da će ministri evropskih integracija, koji čine Vijeće za opće poslove, na sjednici u Luksemburgu, nakon skoro osam godina od potpisivanja SAA, bez rasprave potvrditi odluku o zaključivanju Sporazuma.

To potvrđuje i nacrt dnevnog reda zasjedanja Vijeća EU za opće poslove.

Riječ je o prvom cjelovitom i detaljnom ugovornom dokumentu između EU i BiH, u kojem se iznosi jasna perspektiva članstva naše zemlje, i to u periodu od šest godina ili više. Bosna i Hercegovina još 2008. godine je parafirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime je počela primjena samo trgovinskog dijela tog sporazuma, ali ne i politički dio, koji tretira pridruživanje i članstvo.

Zato je Brisel tražio ispunjavanje dodatnih uvjeta, uključujući provođenje presude „Sejdić -Finci".

No, nakon godina neuspjeha, inicijativom Njemačke i Velike Britanije krajem prošle godine i dolaskom nove specijalne predstavnice EU za vanjske poslove Federice Mogherini iz Italije, odlučeno je da uvjet za zaključivanje SAA bude potpisivanje Izjave o pokretanju reformi i njeno usvajanje u Parlamentu BiH, što je na koncu učinjeno.

Kako jučer "Avazu" rekao "pouzdan diplomatski izvor" iz Brisela, zaključivanje SAA jeste veliki korak za našu zemlju, ali neće ništa značiti ako vlast ne bude funkcionalna, a reforme brze i energične.

Mehanizam koordinacije sa EU bit će prvi i, prema svemu sudeći, težak izazov.

- EU je odlučila pomoći BiH, koja je skoro osam godina bila u procjepu zbog nemogućnosti vlasti da dogovori ustavne promjene. Zaključili smo da je rasprava o Ustavu, možda, bila kamen spoticanja za funkcioniranje cijele države i da možda onemogućava ostale reforme, pa zemlja klizi u ekonomsku i političku propast. Zato smo htjeli uraditi naš dio posla i ukloniti tu prepreku za određeno vrijeme - rekao je izvor „Avaza" iz struktura EU.

 No, kako ističe, to je samo pojačalo pritisak i odgovornost na nove vlasti, koje sada moraju dokazati da su sposobne voditi promjene.

- Nema više popuštanja niti gledanja kroz prste. Vlasti moraju stabilizirati zemlju i spriječiti odlazak građana van granica zbog neimaštine i nezaposlenosti. Ako ne budu to učinili brzo, EU ima mehanizme da reagira, jer i do sada je naša finansijska pomoć bila velika i faktički ublažavala posljedice ekonomskog nerazvitka. Neki bi rekli da smo spašavali vlasti, a od sada više nećemo. Čim ne bude reformi, i naš novac će čekati - tvrdi neimenovani zvaničnik iz EU.

Najbolji dokaz za to je, kako ističe, aktuelni slučaj podrške pravosuđu, pri čemu je obustavljena transa za plaće dijelu uposlenika jer nisu izvršene potrebne reforme.

(FENA/dg)