Od vlasti se očekuju hitne reforme

Penzioneri na aparatima za preživljavanje: Mirovinski sustav u BiH je u totalnom kolapsu

Hronika30.03.15, 10:02h

Penzioneri na aparatima za preživljavanje: Mirovinski sustav u BiH je u totalnom kolapsu
Kolaps mirovinskog sustava u Bosni i Hercegovini davno je počeo i na sceni je, priznao to neko ili ne priznao, njegov raspad

 


O strategijama reformi u entitetima se uglavnom samo priča, a do sada povučeni potezi ne donose rezultate.


Najniže u Europi


Republika Srpska je zadnjeg dana prošle godine, prema službenim podacima, imala 248.944 umirovljenika, a za nepunih pet godina za oko 30.000 je povećan njihov broj. Federacija je u ovu godinu ušla s 395.000 umirovljenika. Fondovi iz kojih se isplaćuju mirovine su uglavnom prazni i pune se pozajmicama i zaduženjima.


U najkraćem, financijska situacija je više nego dramatična i početkom svakog mjeseca nad isplatom mirovina stoji ogroman upitnik.


Iz Saveza udruženja umirovljenika Federacije priopćili su da čak 80 posto umirovljenika živi u siromaštvu, a još je gora situacija u Republici Srpskoj. U Federaciji najniža mirovina iznosi 326,17, a zajamčena 434,90 maraka. U Republici Srpskoj prosječna mirovina ‘teška’ je 337 maraka, a najniža 172 marke.


Inače, mirovine u BiH su najniže ili su među najnižim u Europi. Ni u jednom ni u drugom entitetu nema nikakvih mogućnosti za povećanje mirovina jer je u blagajnama propuh, bez obzira što umirovljenici najavljuju masovne ulične prosvjede. Situacija je takva da će biti dobro ukoliko kakve- takve mirovine budu i dalje isplaćivane svakog mjeseca.


Prošle godine u Federaciji je usvojena strategija reforme koja ima dva cilja – osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava i spriječiti socijalnu ugroženost ljudi u starosti. Međutim, rezultati su slabi, a glavni razlog su ogromna nezaposlenost i ogromna dugovanja za doprinose.


Iz Saveza udruženja umirovljenika Federacije su najavili da će od nove Vlade zahtijevati promjenu zakona koji reguliraju kompletnu ovu oblast. Posebno će inzistirati da Vlada preuzme na sebe financiranje takozvanih socijalnih mirovina, odnosno financiranje razlike između zarađenog i onoga što se isplaćuje. Radi se o oko 250 milijuna maraka godišnje i taj novac se izdvaja iz redovitih doprinosa. Njihov zahtjev je i da se pod hitno ispravi nepravedan odnos između zaposlenih i umirovljenika kroz preraspodjelu bruto društvenog proizvoda budući da sadašnjih deset posto ne osigurava ravnomjernu i potpunu isplatu mirovina. Savez traži od vlasti i učinkovitiju naplatu poreza i doprinosa.


U Federaciji je još na čekanju usvajanje seta u kojem su tri takozvana mirovinska zakona – o mirovinskom i invalidskom osiguranju, o organizaciji mirovinskog i invalidskog osiguranja i o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.


Hitne reforme


Republika Srpska nedavno je reformirala svoj mirovinski sustav, ali vidljivih povoljnih rezultata nema i umirovljenici masovno nastavljaju tonuti u potpuno siromaštvo.


Prijedlozi u oba entiteta da se poveća starosna granica za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 65 na 67 godina nisu dobili potporu, bar do sada. Iz Saveza udruženja umirovljenika Federacije nedavno su priopćili da je povećanje starosne granice moguće, ali samo za određene kategorije poput sveučilišnih profesora, liječnika i za one koji rade poslove od posebnog značaja za Federaciju.


Treba reći da je kompletan mirovinski sustav u BiH izgrađen tako da se oslanja na generacijsku solidarnost što isključivo podrazumijeva odnos tri zaposlena na jednog umirovljenika. Međutim, trenutačno stanje je takvo da je taj odnos otprilike jedan zaposleni na jednog umirovljenika, što je financijski i uopće neizdrživo.


Kada se tome doda da se masovno ne uplaćuju doprinosi za mirovinsko-invalidsko osiguranje i da se dugovanja mjere milijardama maraka, onda slika postaje jasnija. Da bi kako-tako isplaćivali mirovine, entitetski fondovi su prinuđeni uzimati pozajmice ili se zaduživati.


Kada se sve zbroji i oduzme i podvuče crta, lako je dokučiti da ovakav mirovinski sustav u BiH ne može biti dugog vijeka i da su konkretne reforme pitanje dana. Iz Europske unije zatražili su od vlasti u BiH strogu kontrolu odlazaka u mirovinu i donošenje oštrijih kriterija za stjecanje invalidske mirovine.


U dokumentu ‘Sporazum za rast i zapošljavanje’, iza kojeg stoji EU, navedeno je šest socioekonomskih reformskih poteza. BiH je to svojevoljno prihvatila i obvezala se da će realizirati, a u sporazumu se, među ostalim, naglašava: ‘Mirovinski sustav plaća visoke naknade u odnosu na korisnike uključujući i veliki broj slučajeva ranog umirovljenja.

 

Suviše lako je dobiti invalidninu, a tu je i visok broj nefinanciranih povlaštenih mirovina.’ Od vlasti je zatraženo da hitno usmjere povlaštene mirovine i prijevremeno umirovljenje za rizična zanimanja i da uvedu određene sankcije za prijevremeno i bonuse za kasno umirovljenje ‘u cilju podizanja efektivne starosne granice za umirovljenje’.

 

(dnevni-list.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook