I dok bi u zemlji sa uništenom privredom i razarajućom ekonomskom krizom sve trebalo da vrca od prijedloga za spas od siromaštva i borbe za oživljavanje proizvodnje, te novih finasijskih izvora, u BiH to nije slučaj. Ovdje je posljednjih nedjelja jedna od gorućih tema rasprava o pravu na Sutorinu (i pripadajućih Kruševica), skupinu sela koja bi BiH, pored Neuma i okoline, još malo "izvela" na more.

"Inicijativa za povrat Sutorine i Kruševica", oko je se okupio dio bh. intelektualne javnosti, izričito i jasno zastupa tezu o nespornom ustavnom, ali i historijskom, pravu Bosne i Hercegovine na ovaj dio teritorija, argumentujući to činjenicom da Crna Gora ne može dokazati vlasništvo nad njima pošto nikada nije ispoštovana procedura koja bi joj taj status omogućavala.

I iz Republike Srpske odmah je uslijedio veliki interes za komad zemlje na Jadranu, a predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik s entuzijazmom je izjavio kako bi se "radovao da RS dodirne more".     

Suprotno njima, dio politčke bh. javnosti, bez obzira što ova morska kota po pravdi, istoriji i geografiji možda i treba biti dio BiH, ovakve inicijative karakteriše kao stvaranje novog međunarodnog problema i mogućeg sukoba sa Crnom Gorom oko državnih granica, te tvrdi da to u konačnici ne može završiti bez drastičnih posljedica po Bosnu i Hercegovinu.    

U međuvremenu je premijer Crne Gore Milo Đukanović odaslao jasan i nedvosmislen odgovor, ustvrdivši da "nema govora o Sutorini" i da su "zahtjevi BiH čista besmislica".  Neposredno prije toga predsjednik Crne Gore Filip Vujanović nije potpisao ukaz o postavljenju novog ambasadora Crne Gore u Sarajevu, nakon čega i Predsjedništvo BiH  razmatra da povuče svog ambasadora u Crnoj Gori na konsultacije, kao odgovor na odluku predsjednika Vujanovića.

I zaista, sve miriše na novi međudržavni i međugranični sukob... Šta za BiH zaista predstavlja pitanje Sutorine, pitamo naše čitaoce u novoj anketi koja se nalazi u desnom donjem uglu naslovnice DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/aa)