Na sceni Sarajevskog ratnog teatra SARTR

Premijera predstave 'Životinjska farma' 31. januara

Kultura26.01.15, 12:23h

Premijera predstave 'Životinjska farma' 31. januara
Nakon “1984.” (februar 2012.) na sceni Sarajevskog ratnog teatra postavlja se još jedno Orwellovo djelo, ovog puta radi se o predstavi “Životinjska farma” sa kojom Sarajevski ratni teatar započinje 2015. godinu. Premijera predstave zakazana je za 31. januar u 20h nakon čega slijede tri reprize 01., 02. i 03. februara u 20h.

 

 

Režiju za ovu predstavu potpisuje jedan od naših najvećih teatarskih reditelja Dino Mustafić koji ujedno po prvi put režira u Sarajevskom ratnom teatru. Glumačku ekipu čini 14 izvrsnih glumaca, a umjetnički tim okuplja još veću ekipu sastavljenu ne samo od bh. umjetnika već i naših prijatelja iz Hrvatske i Srbije. U predstavi igraju: Ejla Bavčić Tarakčija, Snežana Bogićević, Sonja Goronja, Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Ermin Bravo, Adnan Goro, Adi Hrustemović, Sead Pandur, Enes Salković, Igor Skvarica.  Dramaturgiju poptisuju Željka Udovičić Pleština i Dubravka Zrnčić - Kulenović. Scenograf je Vedran Hrustanović, a kostimografkinja Lejla Hodžić. Scenski pokret potpisuje Damir Klemenić. Autor muzike je Vladimir Pejković a tekstove za songove napisala je Milena Bogavac.

 

 „Životinjska farma“ nastala je kao reakcija na  zastranjenje jedne historijske revolucije. Sama radnja romana smještena je u životinjski svijet ukazujući na tu vječnu ljudsku slabost i nemoć da se odoli pred izazovom onoga što nam nudi moć nad drugim. Opisujući sunovrat koji počinje korak po korak, od samoljublja, sitnih povlastica, pohlepe, pripisivanja sebi tuđih zasluga, osobnih interesa, laži, izdaje, korupcije... pa do totalitarizma.

 

sartr2015-animal-farm-poster

 

Od utopije do distopije! U tom smislu ovo djelo govori istovremeno i o civilizaciji kojoj pripadamo, ali i nepravdama i nejednakosti u našem mikro-svijetu, definiranom državnim, entitetskim, kantonalnim, općinskim i granicama mjesnih zajednica.

 

Vrlo je jednostavno prepoznati odraze ovog djela u našem vremenu u kome se i pojam demokracije i ideja slobode zloupotrebljava sa ciljem manipuliranja, uzurpiranja i nasilja nad čovjekom i njegovim idealima, dok pred svakim sistemom stoji opasnost degeneriranja u neku specifičnu, ali totalitarnu formu. Sve je danas prisutno: klasični totalitarni sistemi, plutokratija, patokratija, tržišni neoliberalni fundamentalizam, terorizam, pervertirana demokracija koja se protiv terorizma bori terorom, a za „slobodu“ ukidanjem sloboda.

 

Strah postaje moćno oružje u kome zarad sigurnosti ljudi dobrovoljno predaju svoje slobode u zamjenu sa apsolutni nadzor nad svakim našim korakom.


(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook