Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u historiji srednjovjekovne Bosne, a i kasnije. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima.

Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva.

Nakon smrti ugarskog kralja 1382. godine izbili su nemiri na područjima dalmatinske obale, te je kralj Tvrtko iskoristio tu priliku da pošalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzme potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima te je na taj način pripojio Bosni Split, Trogir, Šibenik, te ostrva Brač, Korčulu i Hvar.

Za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića granice Bosne su najveće i najsnažnije u historiji njezinog postojanja.

U posljednjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko bio je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386. godine, a onda i u ljeto 1388. godine kod Bileće, kada Bošnjani na čelu s knezom Vlatkom Vukovićem pobjeđuju Osmanlije.

Tvrtko I. iznenada je preminuo 10. marta 1391. godine. Naslijedio ga je njegov rođak, Stjepan Dabiša. No, poslije Tvrtkove smrti 1391. godine ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Slijedi vrijeme česte promjene bosanskih kraljeva, piše NAP.

(nap.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)