Žestoka rasprava razvila se između Aleksandra Stankovića i Mijata Stanića u Nedjeljom u 2. Stanković je Staniću rekao da je njegova inicijativa "Ne damo naše autoceste" prevarila građane te je ustvrdio kako je 80 milijardi kuna brojka kojom manipuliraju građanima.

Stanić mu je odgovorio: "Apsolutno ne!".

Emisija je započela uvodnim prilogom u kojem su Stanićevi prijatelji i poznanici posvjedočili o karakternim kvalitetama gosta, koji slovi kao pošteni radoholičar i neumoljivi zviždač, otvoren za razgovore usprkos ideološkim podjelama.

Odličan odaziv građana

"Prikupljanje potpisa ide odlično, dinamika je dobra, a rezultati koje imamo pokazuju da je odaziv odličan, rekao je na početku Stanić, dodavši da je organizacija nadmašila njegova očekivanja zbog priključivanja sve većeg broja udruga i građana.

Stanić je najavio da će nakon završetka prikupljanja potpisa objaviti detaljno izvješće o financijskim troškovima i modalitetima kojima se financirala kampanja u kojoj je zasad potrošeno oko petsto tisuća kuna. "Skup sport," kaže Stanić i dodaje da se nada kako će broj potpisa protiv privatizacije autocesta biti veći od broja glasova koji daju legitimitet aktualnoj vladi.

"Ne damo naše autoceste"

Stanković je poveo razgovor o sloganu "Ne damo naše autoceste", ponudivši četiri argumenta ljudi koji tako ne misle.

"Građani RH su vlasnici državne imovine, pa tako i autocesta, zbog čega se građane, kao dioničko društvo od 4,5 milijuna dioničara mora pitati što žele," obrazložio je slogan Stanić rekavši da je za model javne rasprave i upravljanja javnom imovinom kakav postoji u Austriji, a koji podrazumijeva potpunu transparentnost u rukovođenju i donošenju odluka o tvrtkama od javnog interesa.

"Naša platforma je stvorena za dugoročnu suradnju, za budućnost, ona uključuje čitav niz udruga, koje će na slična način kao sada reagirati na buduće potencijalne privatizacije, bilo da je riječ o šumama ili vodama," rekao je.

Manipulacija brojevima

Stanković se potom uhvatio flomastera i ploče te optužio Stanića da manipulira brojkom od osamdeset milijardi kuna koje gubimo ukoliko autoceste dademo u koncesiju. Stanić je, u na trenutke žestokoj prepirki, rekao da brojka podrazumijeva rast prometa od 1 posto plus inflaciju od 3 posto što kroz razdoblje od četrdeset godina iznosi oko osamdeset milijardi kuna. Stanković je pak tražio da mu gost objasni zašto brojka nije umanjena za iznos kredita kojeg bi potencijalni koncesionar morao podići.

Uslijedile su replike u kojoj su i voditelj i gost svojatali flomaster, a sve skupa je završilo Stankovićevom konstatacijom da su brojevi "u najmanju ruku nejasni".

Ko, kome, koliko?

Drugi prijepor je izbio oko cijene koju Hrvati plaćaju za održavanje i financiranje autocesta, odnosno za otplatu kredita, što je prema grubom izračunu Stankovića 14 tisuća kuna godišnje po glavi stanovnika bez koncesije, odnosno četiri tisuće kuna s koncesijom.

Stanić je u replici rekao da Stanković u svojoj računici izostavlja zaradu koje će autoceste ostvariti u razdoblju od 40 godinu koja bi,  prema njegovoj procjeni, trebala iznositi 50 milijardi kuna.

"Vlada uzima 900 milijuna kuna za željeznice i Hrvatske ceste, s kojima se ne radi ništa, a
Hrvatske autoceste moraju dizati kredit da bi se financirale," rekao je Stanić i optužio vladu da namjerno priječi razvoj tvrtke i manipulira brojevima. "Premijer prodaje autoceste kao što Dudek prodaje kravu," rekao je.

Stanković je pak Stanića optužio za manipulaciju, ponovivši da u brojci od 80 milijardi kuna koje će budući koncesionar prema tvrdnjama kampanje za referendum ostvariti u 40 godine ne uključuju cijenu kredita kojeg potencijalni kupac mora podići radi koncesije.

Manipulacija pojmom "monetizacija"

Stanić je izrazio i nezadovoljstvom pojmom "monetizacija", ocijenivši da je ovaj namjerno korišten od vlade i pobornika privatizacije kako bi se izbjegla kritika koju izaziva riječ koncesija, a koja je povezana s rasprodajem obiteljskog srebra i slično. Sugovornici su nakon toga porječkali oko podizanja i uvjeta za podizanja kredita, razmijenivši osobna iskustva.

Razgovaralo se i o broju radnika i plaćama u Hrvatskim autocestama, koje u prosjeku iznose oko 7,5 tisuća kuna, iako je, kaže Stanković, uglavnom riječ o radnicima sa srednjom stručnom spremom.

Gost je na upit slegnuo ramenima, rekao da zarađuje oko 10,500 kuna i da u tome ne vidi ništa sporno. Stanić je pokazao senzibilitet prema očuvanju radnih mjesta rekavši da stvaranje novih nezaposlenih bez zbrinjavanja ne predstavlja dugoročno rješenje i da se na to treba misliti kad se razgovara o restrukturiranju tvrtke.

(index.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)