Neke bolesti su očite, no neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obično ne primijete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je važno redovito odlaziti na preglede i obavijestiti liječnika čak i o malim promjenama koje osjećate.
 

Evo na što posebno treba obratiti pažnju
 

Niske razine vitamina D

Iako možda nećete primijetiti da se zbiva išta opasno, ako vam je razina vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može pridonijeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.

Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcija, pa manjak loše utječe i na vaše kosti. Razine niže od 20 ng/ml mogu se smatrati manjkom. Srećom, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bježite panično od sunca i vaše tijelo će stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to možda trebate nadoknaditi dodacima prehrane. Stanje ponovno provjerite za nekoliko mjeseci.
 

Hipotireoza

Štitnjača regulira metabolizam, te niz ključnih sustava i procesa. Kod nedovoljno aktivne štitnjače žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcionira ispravno. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postupno. Usporena štitnjača može dovesti do debljanja, bolesti srca, visokog kolesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja živaca. Sumnjate li na ovo stanje, provjerite razine TSH u krvi. Na redovite preglede treba krenuti u dobi od 35 godina, te na kontrolu ići svakih pet godina.
 

Dijabetes tipa 2

Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina koji probavlja glukozu, razvija se dijabetes. On se često javlja postupno jer se proizvodnja inzulina u gušterači usporava. 'Možete imati dijabetes godinama, a to ne znati', kaže dr. Melina Jampolis, internistica i autorica knjige The Calendar Diet. Dijabetes može oštetiti oči, srce, bubrege i živčane završetke. Od lipnja 2009. liječnici najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječnu razinu glukoze u krvožilnom sustavu tijekom prethodnih nekoliko mjeseci iz uzorka krvi i bez potrebe da gladujete prije testa. Ako ste pretili ili imate obiteljsku povijest dijabetesa, pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.
 

Povišen krvni tlak/hipertenzija

Zbog starenja i čimbenika rizika kao što su obiteljska povijest bolesti i prekomjerna tjelesna težina, pritisak krvi na stijenke arterija može postati prevelik. To na kraju dovodi do hipertenzije. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega. 'Kao kardiolog znam da pacijenti mogu imati asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze', kaže dr. Melissa Kong te dodaje: 'To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo.' Imajte na umu da je normalni tlak oko 120/80 mmHg.
 

Visoki kolesterol

Bilo to zbog loše prehrane ili genetike, povišene razine lošeg kolesterola u krvi mogu začepiti arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. Na koncu to može izazvati srčani udar ili moždani udar, kaže kardiologinja dr. Sara Collins. 'Osim toga, visoka razina kolesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, što ubija više žena nego sljedeća tri uzroka smrti u kombinaciji.'

No, visoke razine kolesterola ne mogu se osjetiti. Otiđite zato na rutinski pregled krvi. Ako je kolesterol visok, liječnik će vam vjerojatno preporučiti vježbe i promjenu načina prehrane kao početno liječenje, a zatim vas naručiti na kontrolni test. Kod opasnijih razina propisat će vam i lijekove.
 

Fibromialgija

Fibromialgija je kronično stanje ili bolni sindrom koje karakterizira bolnost mišića, ligamenata i tetiva praćeno umorom. Karakteristične su i određene točke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje spavanja, osjetljiva je na dodir, svjetlo i zvuk te ima kognitivne smetnje. Mnogi pojedinci trpe i od preklapajućih komorbidnih stanja, kao što su sindrom iritabilnog crijeva, lupus i artritis.

Ali fibromialgiju je teško dijagnosticirati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Liječnici dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu proći godine prije nego saznate u čemu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po život, tu je trošak zbog nedovoljne učinkovitosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uključuju pojavu bolesti u obitelji, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti, kao što je Lymova bolest, te neki traumatski događaj, kao što je prometna nesreća.
 

Anemija

Kako se broj crvenih krvnih stanica polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvene krvne stanice prenose kisik, ovaj nedostatak kisika može oštetiti organe i povećati rizik za srčani udar. Obavijestite liječnika ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili crijevni poremećaj, poput Crohnove bolesti ili celijakije. Doktor će provjeriti krv i preporučiti terapiju.

(net.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)